Tehnologija zaštite bilja na svim kontitentima
U intervjuu Theodor Leeb iz HORSCH LEEB Application Systems GmbH govori kojim ciljevima kompanija teži u oblasti zaštite bilja, kako se tržišta razvijaju i gdje je fokus na samohodnim prskalicama na tržištu.
terraHORSCH: Što se dešava na međunarodnom tržištu strojeva za zaštitu usjeva?
Theodor Leeb: U posljednje dvije godine na stranim tržištima se sve više govori o zapremini spremnika. Do sada je po pravilu vladala potražnja za maksimalnom zapreminom od 5.000 litara. U međuvremenu je došlo do promjena i sve se više traže veći spremnici. Sada nudimo i zapremine od 6.000 do 8.000 litara na stranim tržištima. Kupci ovo traže između ostalog zbog efikasnosti. Logično je imati više vode ili sredstva za prskanje na proizvodnoj površini iz logističkih razloga. Ali, kako je zapremina spremnika rasla, morali smo uzeti u obzir i ukupnu težinu stroja. Zahvaljujući novom konceptu sa prednjom kabinom i raspodijelom težine od 50:50, možemo napraviti stroj zapremine 6.000 ili 8.000 litara koja nije teži od konkurenskog stroja zapremine 4.000 litara. Kod strojeva s kabinom na sredini raspodijela težine je 70:30 i veoma su teški što se tiče opterećenja zadnje osovine i stoga su ograničene u pogledu zapremine spremnika. Pored toga, sve se više zahtijevaju velike širine krila koje prelaze trenutno uobičajenih 30 do 36 m. Tako nešto je tipično za tržišta poput Nizozemske. Razlog za to je topologija. Tamo ima mnogo kanala za navodnjavanje, na svakih pedeset metara. Slično je i u Francuskoj. Sve u svemu, raste potražnja za većim radnim širinama na stranim tržištima. Riječ je o širinama djelimično i do 50 metara.
Na kraju, cilj je da performanse stroja budu manje zavisne od rukovaoca i da se pokažu pričuve performansi. Ovom cilju stremimo automatizacijom.
terraHORSCH: Zašto se stopa primjene vode povećava na tržištima?
Theodor Leeb: Neki poljoprivrednici u SAD-u imaju problema s apsorpcijom zbog male količine vode, velikih brzina i vjetra. U kombinaciji sa suboptimalnim vlaženjem, efikasnost opada. Problem se onda pogoršava. Više vode obično poboljšava učinak vlaženja. Tema količine vode je zasnovana na ideji da se s malim prskalicama postignu odlični rezultati. U tome pogledu klatno bi se moglo izuzetno zaljuljati u jednom pravcu, ali je u međuvremenu to ispravljeno. Ako pogledate povijest aplikacije malih količina vode, primjetiti će te da je ona bila zasnovana na tradicionalnim samohodnim prskalicama zapremine 2.000 do 4.000 litara i koje su morale koristiti što efikasnije na što je moguće većoj površini.
terraHORSCH: Koje su najveće razlike između različitih tržišta?
Theodor Leeb: Na stranim tržištima smo prodali dosta samohodnih prskalica. Prije svega u Ukrajini, Rusiji, Kazahstanu ili Sjevernoj Americi odn. Kazahstanu. Njih prati Brazil, a planiramo da od ovoga ljeta uđemo na australijsko tržište. U Sjevernoj Americi mnogo vlasnika gospodarstava samostalno rukuje strojevima, pogotovo ako su u pitanju obiteljska gospodarstva. Zbog toga postoje izrazito visoki zahtjevi u pogledu udobnosti rada i vožnje. U drugim poljoprivrednim regijama, s druge strane, fokus je na robusnom rukovanju, jer veličina gospodarstava traži više strojeva s različitim rukovaocima. Ovdje se suočavamo s činjenicom da strojevima rukuju radnici koji su manje upoznati s tehnologijom. Sada nudimo dobra rješenja za ove situacije. Kada je riječ o osnovama kao što su kvaliteta rada, performanse i pouzdanost, svi imaju iste zahtjeve, bez obzira da li se nalaze u Sjevernoj Americi, Brazilu, Rusiji itd. Ovi osnovni elementi moraju zadovoljavati zahtjeve. Kao što sam rekao, postoje razlike uglavnom u pogledu udobnosti i načinu rukovanja. Tržišta poput SAD i Kanade imaju veće zahtjeve. Može se dogoditi da postavljaju posebne zahtjeve kojima drugi ne pridaju toliki značaj – na primjer zahtjevaju držač za čašu ili kožno sjedište. Neko će rado potrošiti više novca na ovo, dok za drugog to nije toliko važno. Slično je pri kupovini automobila.
TerraHORSCH: Koliko je važan fokus na rukovaocu kada se razvija stroj?
Theodor Leeb: Što se tiče upravljanja strojem, imamo različite varijante dodatne opreme. I tu su primjetne razlike na globalnom nivou. Dok se na nekim tržištima prije svega traži performanse, pouzdanost i dobra kvaliteta prskanja, druga traže visok stupanj automatizacije, udobnost i maksimalanu kvalitetu prskanja. Zato ovdje nudimo puno opcija, kako bismo što fleksibilnije mogli odgovoriti na želje naših kupaca. Također primjećujem da u ovom kontekstu postoji sve veća potražnja za visoko automatiziranim radnim procesima rada koja seže do potpune autonomije. Visoka automatizacija znači da se odluke o tome kako se nešto radi, kada i što, mogu donijeti unaprjed, a ne na samom stroju. Naš cilj je da rukovaoc samo nadgleda stroj. Procesi donošenja odluka trebaju biti dokumentirani i naknadno praćeni. Ovakve zahtjeve nam postavljaju prije svega velike kompanije s velikim brojem zaposlenih. To su često kompanije u Rusiji, Brazilu ili Ukrajini, kojima je veliki izazov da kontroliraju veliki broj zaposlenih i strojeva. Na kraju, cilj je da rezultati stroja manje zavise od rukovaoca i da se identificiraju pričuve performansi. Ovo je cilj kojem težimo automatizacijom. Na kraju krajeva, za mene je ovo preliminarna faza ili predzahtjev za autonomiju. U ovom kontekstu, također razmatramo cijeli tijek posla – od planiranja stalnih tragova do pitanja logistike. Ovi strojevi će naravno biti povezani na internet putem „HorschConnecta“. Tako možemo točno vidjeti kada i zašto rukovaoc mora intervenirati tijekom procesa rada, na primjer da zaobiđe neku prepreku na proizvodnoj površini ili zbog začepljene mlaznice. Na osnovu ovih informacija smo u mogućnosti stalno optimizirati i dalje razvijati naš sustav. Ovo također služi kao pokazatelj koliko smo daleko od čisto autonomnog rješenja.
terraHORSCH: Zašto je potreban toliko veliki portfolio samohodnih prskalica?
Theodor Leeb: Ja ovdje vidim dva glavna faktora za ovu varijaciju. S jedne strane, u zavisnosti od poljoprivrednog područja, bavimo se različitim kulturama, koje imaju posebne zahtjeve u pogledu širine stalnih tragova i klirensa. S druge strane, imamo različite prometne propise. Oni nisu isti niti u Europi, a niti u svijetu. U Francuskoj strojevi ne smiju prelaziti širinu od 2,55 m da bi mogli vozit 40 km/h u prometu. U SAD-u, Rusiji, Ukrajini ili Brazilu smo mnogo slobodniji. Naravno, dozvoljena vanjska širina ima značajan utjecaj na mlaznice stroja. To se vidi u različitim konstrukcijama okvira i krila. Ovdje u Europi moramo urediti mnogo toga tehnički kako bismo sklopili velika krila na 2,55 m širine. Za izvozna tržišta koristimo raspoloživi prostor i sklapamo krila na širinu od 3,20 m. Kao rezultat toga, poprečni presjek pojedinačnih segmenata krila je veći, što zauzvrat znači veću stabilnost. To ima smisla i za strana tržišta, jer su ovde radne brzine ponekad i veće od 30 km/h, a na primjer u Brazilu, zbog dvije žetve godišnje, prskalica je u upotrebi skoro cijele godine. Obrađena površina se stoga ne može usporediti s europskim gospodarstvima. Zbog različitih poljoprivrednih i regulatornih zahtjeva, ima smisla pokriti ovu oblast s nekoliko tipova strojeva.
terraHORSCH: U Brazilu u nekim regijama se intenzivno formiraju terase. Da li to predstavlja problem za kontrolu krila velike širine?
Theodor Leeb: Proizvodne površine u Brazilu su veoma teške i često neravne, između ostalog zbog dugogodišnje prakse formiranja poljoprivrednih terasa i direktne sjetve. Ovo je svakako pravi izazov za okvir i ovješenje, iako smo se dobro pripremili s našim novim povezivanjem točkova. U Brazilu terase su više vrsta brane namenjene za usmjeravanje vode. U Sjevernoj Americi nam izazov predstavljaju mali umjetni kanali, kanalići za odvodnju koji su prokopani kroz njive. U suštini naš BoomControl za kontrolu krila je savršeno prilagođen za čisto vođenje krila čak i u ekstremnim uvjetima. Ali postoji jedna stvar koju bi želio poboljšati. To se odnosi na vožnju preko terasa ili malih kanala za odvodnju. Zamislite da vozilo uđe u kanal. Tada bi se stroj nagnuo naprijed, a krilo bi se podiglo. BoomControl bi to registrirao i spustio krilo. U sljedećem trenutku u kanal bi ušla i zadnja osovina. Zbog istovremenog pomicanja krila i stroja prema dolje, krilo će biti preblizu usjevu. Imamo sljedeću ideju kako to izbjeći: ako samohodna prskalica zagazi u rupu, udubljenje ili se spusti s terase, šasija bi se rotirala napred ili nazad. Ovo bismo snimili žiroskopom i odmah aktivno usmjerili krilo kako bi se izbjeglo dvostruko kretanje na dolje. Ovo je mjera sigurnosti uz koju rukovaoc ne mora intervenirati. Trenutno smo još u ranoj fazi razvoja, tako da ne mogu reći ništa više o tome.
Međutim, zbog aktualnih rasprava o dizelskom motoru u Europi, moglo bi biti pooštravanja propisa. Ali nadamo se da do toga neće doći.
terraHORSCH: Da li planirate proizvodnju samohodnih prskalica u Brazilu? Ako da, kada bi se to trebalo dogoditi?
Theodor Leeb: Brazil je izrazito važno tržište za nas, koje stalno raste i želimo se tamo pozicionirati. Zbog toga proširujemo našu tvornicu u Brazilu, kako bismo mogli proizvoditi i tamo. U prilog tamošnjoj proizvodnji idu lokalni ekonomski uvjeti i carinski propisi. Prvi prototip bi trebalo biti izgrađen ove godine. Realno je za očekivati serijsku proizvodnju od 2023. godine.
terraHORSCH: Prva visoka samohodna prskalica iz HORSCH-a je imala klirens od 1,6 metara – zar to nije dovoljno?
Theodor Leeb: Naše iskustvo sa PT 350 je pokazalo da je upravo kod suncokreta klirens od 1,6 m kompromis. Ima godina kada je to taman, a onda imamo godine kada suncokret naraste i preko 1,8 m. Iz razloga što je cvijet osetljiv dio biljke, može se lako oštetiti. Zato kod naših novih modela VL i VN nudimo opciono podešavanje klirensa na 2 m. Iskustvo sa PT 350 je također pokazalo da je kod kukuruza klirens od 1,6 m u većini slučajeva sasvim dovoljan. Iz toga razloga je standardna verzija modela VL i VN proizvedena s klirensom od 1,6 m.
terraHORSCH: Kako stoje stvari u pogledu mlaznica i njihove kontrole? U Europi se dosta promovira pulsiranje – kako je na drugim kontinentima?
Theodor Leeb: Kod nas raste interes za tu temu. U Sjevernoj Americi prvi PWM sustavi su izašli na tržište prije otprilike 25 godina i sada se koriste skoro svugdje. Na velikim prostranstvima u Brazilu, Rusiji, Ukrajini itd. ne vidim toliku potražnju, jer se glavna prednost pulsiranja s “CurveCompensation”-om obično ne može iskoristiti zbog strukture proizvodne površine, zato što su uvratine obično ravne i na parcelama ima manje prepreka koje treba izbegavati. Ovde je sasvim dovoljan naš “AutoSelect” koji omogućava najrazličitije opcije doziranja i radnih brzina.
terraHORSCH: Što se događa u pogledu standarda emisije ispušnih plinova kod samohodnih prskalica? Da li ima govora o usklađivanju na globalnoj razini?
Theodor Leeb: Da bi ste opstali na različitim tržištima, i emisije ispušnih plinova moraju biti po propisima. Trenutno se u Europi primenjuje razina („stage“) 5, dok je u Južnoj Americi, Rusiji i Ukrajini dovoljan razina 3. Zato što sustav za obradu ispušnih plinova značajno utječe na cijenu motora, nudimo obje mogućnosti. Ne vidim da ćemo uskoro imati usklađivanje propisa. Strana tržišta bi mogla polako slijediti naš primjer i smanjiti razmak u odnosu na Europu. Međutim, zbog aktualnih rasprava o dizelskom motoru u Europi, moglo bi biti pooštravanja propisa. Ali nadamo se da do toga neće doći.
terraHORSCH: S globalne perspektive, samohodne prskalice su izuzetno interesantan alat u zaštiti bilja. Kakva su Vaša očekivanja od tržišta?
Theodor Leeb: Svake godine se u svijetu proizvede oko 9.000 samohodnih prskalica. Raspodijela proizvodnje je nejednaka. Sasvim očekivano, glavna tržišta su Sjeverna i Južna Amerika. Europa je relativno konstantna. Najveći rast primjećujem u Istočnoj Europi. Naš cilj je da zauzmemo značajan udio na svim tržištima. Ja sam međutim realan i znam da će se to događati različitim tempom u različitim zemljama. Već smo zauzeli vodeću poziciju u mnogim europskim zemljama. Osim Europe, velika je potražnja za našim strojevima na istočno-europskom tržištu, u zemljama koje uvoze mnogo prskalica. S jedne strane, to je zbog naših izuzetnih prodavača i servisera, ali i zbog otvorenosti kupaca prema europskoj tehnologiji. Na tržištima Sjeverne i Južne Amerike je drugačije. Ovdje je neophodno da se tehnički izdvojite od starih lidera na tržištu. Prve povratne informacije nam ukazuju da nudimo upravo onaj tehnički napredak koji poljoprivrednici očekuju. Tako da sam veoma optimističan. U Australiji smo prisutni tek od ovog ljeta. Već smo to odlagali zbog korone i nemogućnosti putovanja. I tu vidimo dobre mogućnosti za naš razvoj.
Još jedna važna stvar su ISOBUS i GPS sustavi za navigaciju. S obzirom na to da smo veoma globalno orjentirani, jako je važno da budemo otvoreni za veliki broj različitih sustava. Primjećujem da se u različitim regijama preferiraju različiti proizvođači terminala i kontrola upravljanja. Iz tog razloga mi nudimo standardno ISOBUS sučelje za terminale i inteligentno univerzalno sučelje za sustave upravljanja. Pored toga, imamo i sustav kamera koji se može koristiti za automatsko upravljanje u čistim kulturama.
terraHORSCH: Na kojim tržištima preferiraju vučene prskalice?
Theodor Leeb: Poljoprivrednici ovdje otvoreno raspravljaju da li im se više isplati skupa samohodna prskalica ili je dovoljna nešto jeftinija vučena prskalica u kombinaciji s udobnim traktorom, koji koriste za sjetvu kukuruza, na primjer. U pogledu udobnosti ili mogućnosti primjene, danas nema velike razlike u odnosu na samohodne prskalice. U oba stroja su ugrađene iste tehnologije. Na sjeveru Kanade, na primjer, uzgaja se samo malo kukuruza, tako da vam ne treba veliki klirens i vučeni strojevi su sasvim dovoljni. Po meni je za velika gospodarstva najlogičnije rješenje kombinacija samohodne i vučene prskalice. Spremnost na to postoji, ali u ovim zemljama još uvijek nedostaje prava tehnologija. Zato proširujemo liniju Leeb AX za još jednu izvoznu varijantu s većom zapreminom spremnika i prilagođenim krilima.
terraHORSCH: Kako se izvedba nošene prskalica uklapa u globalnu strategiju?
Theodor Leeb: Za ove prskalice imamo stabilno tržište, prije svega u Njemačkoj i Francuskoj. U Francuskoj ima veoma brdovitih uvjeta, naročito na jugu. Tu je teško raditi s vučenim strojem. Samohodne prskalice ne odgovaraju veličini gospodarstava. Zato je ovdje idealna kombinacija prskalice sa povezivanjem u tri točke sa prednjim spremnikom. Mala samohodna prskalica s dobrom trakcijom i raspodijelom težine već ima smisla i to se neće mnogo promijeniti u nadolazećim godinama. Još uvijek nemamo pravu tehnologiju za veoma mala gospodarstva u Poljskoj ili Češkoj. Kod strojeva s povezivanjem u tri točke koristimo djelomično istu tehnologiju kao kod samohodnih prskalica što se tiče kontrole krila, aktiviranja mlaznica i čišćenja. LEEB CS, to je nova prskalica, će biti opremljena već poznatom opremom poput BoomControl, CCS Pro i Autoconnect-a. Ako pogledamo sektor zaštite bilja danas, s mnogim inovativnim rješenjima smo postavili nove standarde u Europi. Sljedeći korak je da prednosti naše tehnologije budu dostupne poljoprivrednicima širom svijeta. To je lijep izazov kojem se zaista radujem. Konstantno radimo na sebi i našim proizvodima i želimo da ponudimo poljoprivrednicima najbolja moguća rješenja – tada imamo dobre mogućnosti da u ovoj struci postanemo vodeći na globalnom tržištu.