Home » Broj 22-2021 » Reportaža o tvrtci » Među najboljima: SAXAGRO s.r.o., SK

Među najboljima

piše Štefan Ščecina, AGROMAGAZÍN

Jugoistok Slovačke je nekada bio uporište poljoprivrede. Međutim, društveni obrati 1989. godine doveli su do propasti mnogih gospodarstava i tvrtki u poljoprivrednom sektoru. Neki poljoprivrednici su usprkos nejednakim konkurentskim uvjetima ipak su se uspjeli probiti na tržištu.

Redovno odličan

Lokalni poljoprivrednici su tada bili prisiljeni da svoje proizvode voze često i po nekoliko stotina kilometara do tvrtki za preradu. Otkupne cijene su u nekim slučajevima bile i do 20 €/t niže nego, na primjer, na zapadu Slovačke. Međutim, troškovi proizvodnje i cijene gnojiva, pesticida itd. sada su isti širom zemlje.

Jedna od tvrtki koja je uspješno savladala promjene je ona u valsništvu porodice Szaxon. Redovno dobivaju priznanja za svoj rad na republičkim natjecanjima. U 2019. godini su prvi put pobijedili na velikom natjecanju Top Agro, koje godišnje ocjenjuje poljoprivredna gospodarstva na osnovi ekonomskih pokazatelja.
Obitelj je veoma važna za Szaxone. František Szaxon stalno naglašava da se uspjeh gospodarstva zasniva na zajedničkom radu svih članova: njega, njegove supruge Terezije, njihovih sinova Františeka, Petera, Tomaša, kćerke Annabelle i njihovih obitelji.
František Szaxon je cijeli život radio na poljoprivrednom gospodarstvu – prvo za jednu poljoprivrednu zadrugu u Zatinu, dok nije proglasila bankrot. U slobodno vrijeme je uzgajao povrće na 42 ha, koje je prodavao na tržnicama u sjevernoj Slovačkoj. I tada su mu djeca aktivno pomagala dok su njihovi vršnjaci išli na bazene i sportska igrališta.

Sam svoj gospodar

2002. godine, ubrzo nakon propasti zemljoradničke zadruge, Szaxonovi su pokrenuli samostalni biznis. Polako su rasli do sadašnjih 2.300 ha poljoprivrednog zemljišta. Od toga je 480 ha pašnjaka, a 300 ha ovih površina je dio prirodnog rezervata Latorica.
Ove površine su klasificirane kao organske i osiguravaju stočnu hranu za 220 grla pasmine goveda Limousin. Prošle godine to nije bilo tako lako. U svibnju je kod Latorice pokošeno i balirano sijeno na 120 ha, međutim preko noći je nabujala rijeka i svo sijeno je skoro mjesec dana ležalo u vodi, jer kada je Latorica poplavljena, razina vode se vrlo sporo vraća na normalu.

Zemljište se po pravilu duboko rastresa kako bi se poboljšao sadržaj vode. Nažalost, efekt ove mjere je prošle jeseni bio ravan nuli. Teško zemljište više nije moglo apsorbirati ekstremno veliku količinu padalina, a na mnogim poljima su se formirale bare. Tome su se radovala samo djeca, jer su se preko zime mogla klizati. U principu, ovo područje je lakše obrađivati u sušnim godinama, jer teško zemljište bolje zadržava vlagu. Naravno, ekstremno sušne godine su izuzetno teške.

Sa šest kultura

Prošle godine je žetva u Zatinu bila izuzetno teška i kasnila je zbog čestih kiša i generalno nestabilnog vremena između 8. srpnja i 3. kolovoza. Inače, Szaxonovima su potrebne dva tjedna za žetvu – s dva osobna kombajna Claas Lexion i još tri iznajmljena kombajna. Prinosi su bili zadovoljavajući, posebno kod glavne kulture, ozime pšenice, od 6,15 t/ha na površini od 682 ha. Nešto bolje proizvodne površine su dale prinos od 8 t/ha. U regiji je nekoliko godina bilo problema s kvalitetom, ali ne i kod pšenice. Također su postignute vrijednosti bjelančevina od 14 % do 15 %, a glutena 33%.
Jari ječam je u velikoj mjeri stradao od obilnih padalina i nevremena, manje je rodio i nije zadovoljio propisane kriterije za pivarski ječam. Stoga se 650 tona ječma moglo koristiti samo kao stočna hrana. Što se skladištenja tiče, gospodarstvo raspolaže s tri objekta ukupnog kapaciteta od 5.000 tona žitarica.
Prinosi uljane repice su prošle godine bili znatno bolji. Prosjek je bio 4,17 t/ha na više od 206 ha. Ne računajući dvije parcele niskog prinosa, koje su od početka imale problema sa razvojem biljaka, prosječan prinos je bio 4,5 t/ha.
František Szaxon navodi jednu važnu prednost: „Imamo ugovor za 650 t s jednom tvrtkom koja je veoma pouzdana kada je u pitanju financiranje sirovina. Novac nam bude na računu već 14 dana nakon što je uljana repica ovršena i obračunata. Naravno, ima slučajeva kada na svoj novac moramo čekati mnogo duže.“

Vremenske prilike kao nestabilan faktor

U lipanju 2019. godine, jak led je zahvatio područje Zatina, nanjevši veliku štetu kukuruzu, pšenici, ječmu, suncokretu i soji. Najviše je bio pogođen kukuruz, a tu je i prodaja najviše pala. Međutim, prinos na ne oštećenim i najboljim parcelama iznosio je 14,5 t/ha, zbog čega su ove godine obradive površine povećane s 280 ha na više od 400 ha.
Soja također dobro uspjeva u okolini Zatina i uzgaja se na 150 ha. Uzgoj suncokreta je u posljednje vrijeme smanjen. Glavni razloga je to što se u usjevima soje godinama može pojavljivati samonikli suncokret. Taj problem se ne može riješiti pesticidima. Dodatni problem je i ambrozija, koja se jako teško iskorjenjuje. I nema naznake da će kemijska zaštita usjeva postati išta lakša u bliskoj budućnosti. To je još teže zbog ograničenja aktivnih sastojaka, posebno sistemskih pesticida.
Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta tijekom jeseni moglo se posijati manje pšenice. Planirana je sjetva na 700 ha, ali je na kraju posijano 200 ha manje. Posljednjih godina tretiranje usjeva herbicidima u jesen se pokazalo uspješnim, jer je biljkama omogućen bolji start iz razloga što nije bilo korova. Prošle godine su vremenske neprilike pobrkale planove porodici Szaxon.    

Kvaliteta kao faktor uspjeha

Porodica Szaxon je zadovoljna svojim strojevima – pogotovo kvalitetom i performansama. Međutim, klimatske promjene i sve kraći vremenski okviri za optimalni obradu primoravaju ih da se jače pozicioniraju u određenim okolnostima. To je i bio razlog za kupovinu nove prskalice HORSCH Leeb i traktora kao i novog kombajna Claas Lexion.
Plitka obrada strništa se obavlja u najkraćem mogućem roku nakon žetve. Do nedavno, gospodarstvo je uglavnom koristilo stroj s diskovima raspoređenim u „x“. Diskovi na ovom stroju iz samostalne izrade su se nejednako trošili i ostavljali nejednako obrađenu površinu. U sredini se formirao brežuljak, a sa strane žljebovi. Prije tri godine uložili su u HORSCH Joker HD od 6 metara. František Szaxon Mlađi, diplomirani poljoprivrednik, koji je zadužen za mehanizaciju je oduševljen njime: „Rad s Jokerom je mnogo bolji. Ne može se usporediti sa prethodnim strojem. Koristimo ga za predsjetvenu pripremu zemljišta, pogotovo za jesenje usjeve.“

Strojevi HORSCH se savršeno uklapaju u koncept obrade zemljišta u kojem plug i dalje ima veliku ulogu. Svake godine se ore oko 50% površina, a Joker se koristi, na primjer, za ravnanje grubih brazdi prije sjetve uljane repice.

Jedan od najčešće korištenih strojeva je Terrano 5 FX. Koristi se za pripremu sjetvene posteljice, obično na radnoj dubini od 20 cm prije sjetve glavne kulture na skoro 700 ha – pšenice. Terrano je također ostvario odlične rezultate tijekom prošlogodišnje ekstremno vlažne jeseni. Rad s većinom drugih strojeva je bio gotovo nemoguć, jer je vrlo brzo dolazilo do zagušenja. HORSCH Terrano je opremljen „SteelDisc“ valjkom s čistačima, što osigurava odličan rad čak i po vlažnom i ljepljivom tlu. Zbog pozitivnog iskustva, željeli bi ovaj valjak i na svom Jokeru, koji je trenutno opremljen „RollPack“ valjkom. U svakom slučaju ovaj valjak radi izuzetno dobro i kada nije tako ekstremno vlažno.

Stabilna krila

Većina poljoprivrednika ne koristi prskalice samo za pesticide, već i za folirajnu gnojidbu I to uglavnom zbog sušnih perioda, koji su posljednjih godina postali gotovo tipični za proljeće. Kako bi se čvrsto gnojivo rastvorilo, njemu je potrebna kiša, a ako se na kišu predugo čeka, biljke neće dobiti hranjive tvari na vrijeme i dio gnojiva će se izgubiti u zraku. Szaxonovi pokušavaju dati svojim biljkama sve što im je potrebno i zbog toga se sve više oslanjaju na folijarnu prihranu.

Iz razloga sve veće površine moraju tretirati i prihranjivati, oni su pored svoje samohodne prskalice kupili još jednu vučenu prskalicu. Ing. Peter Szaxon objašnjava kako je došlo do te odluke: „Prije kupovine posjetili smo proizvodni pogon u Njemačkoj. Mogli smo se uvjeriti u profesionalizam iz prve ruke – od razvoja do montaže.“ Ali postoji još jedan razlog zašto su se prošle godine odlučili za novi HORSCH Leeb 4 AX raspona krila od 24 m. „Za mene je glavna prednost ove prskalice definitivno sustav kontrole krila. Nedavno smo tretirali pšenicu koja je prošle jeseni posijana – u tlo koje nije bilo optimalno pripremljeno zbog jake kiše. Površina je stoga bila prilično neravna, ali su krila ostala nevjerojatno stabilna na podešenoj visini. Kao da je prskalica vozila po potpuno ravnoj površini“, oduševljen je Peter Szaxon.

Prskalica je opremljena spremnikom zapremine 3800 litara i dodatnim rezervoarom od 200 litara u slučaju da se sredstvo za prskanje zapjeni. Gospodarstvo trenutno koristi ukupnih 4.000 litara bez ikakvih problema.

A koji će biti sljedeći stroj iz kuće HORSCH koja će pojačati sadašnji vozni park? Vjerojatno precizna sijačica Maestro koja je u proljeće bila na ovom gospodarstvu na testiranju.