Jedinstveni seminar

Umjesto seminara s osobnim prisustvom u Schwandorfu, HORSCH je ove godine ponudio alternativu zbog pandemije korone. U pitanju je događaj s direktnim prijenosom brojnih predavanja i gostujućim predavačima koji su govorili o različitim temama, uključujući budućnost dizela ili promociji organskih proizvoda i organskih žitarica.

Kako se približavala veljača, a s njim i tradicionalni HORSCH-ov seminar u Schwandorfu, mnogi učesnici su pomislili: „Ponovo „lockdown“ zbog korone“. Seminar 2020. je morao biti otkazan zbog pandemije. Nakon veoma uspješnih digitalnih dana polja prošle godine, bilo je jasno da bi ove godine seminar trebalo održati „online“. Doduše u novom obliku. Seminar kakav do sada nije postojao u cijeloj struci poljoprivedne mehanizacije. Rodila se ideja za „HORSCH Live“. Predavanja s govornicima iz različitih zemalja su se odvijala tijekom tri dana. Pored klasičnih predavanja, održane su i raznovrsne tribine.
Sudjelovanje je bilo sasvim jednostavno, preko platformi YouTube, Facebook ili HORSCH-ove internet stranice. Za postavljanje pitanja ili razmjenu ideja i diskusiju s drugim učesnicima, na raspolaganju je bio forum za čavrljanje. Michael Braun (Sales Support) je moderirao cijeli događaj i sesiju pitanja i odgovora na njemačkom jeziku. Predavanja i diskusiju na engleskom jeziku je moderirao Johannes Hottenbacher (Regional Sales Manager).
Da bi se spriječili tehnički kvarovi ili isključenja, mnoga predavanja su snimljena unaprijed. Pored toga, internet povezivost i „online“ sustav su testirani sa svim govornicima, tako da nije bilo problema u diskusijama uživo. U velikoj prostoriji za izložbe u Schwandorfu, u kojoj se inače održava seminar, jedan tim je napravio studio za „HORSCH Live“.
Trud se isplatio. Za ukupno tri dana od 23.02. do 25.02.2021. program je uživo pratilo 2830 gledaoca, a do kraja svibnja „HORSCH Live“ je pogledalo ukupno 500.000 ljudi!
Panel temu „Da li će dizel ostati ključni igrač na proizvodnoj površini?“ i „Marketing organskih žitarica / organskih proizvoda sada i u budućnosti. Koje mogućnosti i rizlike nosi značajno povećanje organskih površina?“ ćemo detaljno obraditi u ovom članku.

Još uvijek možete pristupiti ovim događajima i sadržajima putem QR koda ili direktno preko linka www.horsch.com/live.

Raznolike teme – za svakoga po nešto.

Navačer 23.02.2021. „HORSCH Live“ je započeo uzbudljivom panel raspravom o Zelenom dogovoru EU. Guido Höner (glavni urednik najvećeg njemačkog mjesečnog poljoprivrednog časopisa TopAgrar) odgovarao je na pitanja Michaela Brauna zajedno sa Michaelom i Philippom Horschom kao i Theom Leebom. Postalo je jasno da odluke donesene u EU i njenim državama članicama utječu i na međunarodna poljoprivredna tržišta i da pravila mogu biti prilika za poljoprivrednike u mnogim granama.

Vezivanje CO₂ u tlu, direktna sjetva i zaštita bilja uz pomoć mikroorganizama i bakterija

Drugi dan događaja „HORSCH Live“-a je počeo razgovorom o procesu skladištenja CO₂ u tlu. Detaljno je predstavljena mikrobna karbonizacija kao metoda kompostiranja i obrada tla u svrhu skladištenja ugljika.
Dva stručnjaka u oblasti direktne sjetve su potom podjelila svoja iskustva. Prvi je bio Ulrich Zink, koji je pokazao kakvo je iskustvo imao u poslednjih 20 godina s direktnom sjetvom žitarica i uljane repice u Srednjoj Njemačkoj. Za njim je govorio Julien Senez, prvi strani gost. I ovaj Francuz se oslanja na direktnu sjetvu i koristio je realne brojke kako bi pokazao kako mu se sve to isplati.
Usljedila su tri stručna predavanja iz HORSCH-ovog portfolija na teme trendova u zaštiti usjeva, vrhunske kvalitete potršnih dijelova i novi strojevi za mehaničku njegu usjeva.
Drugo popodne seminara je bilo rezervirano za dva predavača iz Brazila. Poljoprivrednik Gregory Sanders je govorio o biološkoj zaštiti usjeva na farmama Grupo Progresso. On je pokazao kakvu dugu povijest ima upotreba bakterija i mikroorganizama u Brazilu i kakav je ogroman napredak napravljen poslednjih godina u tom pogledu. On je izračunao da bi primjena ovih mjera biokontrole uštedjela skoro milijun dolara godišnje u dvije žetve na njegovih oko 50.000 ha u usporedbi s konvencionalnom zaštitom usjeva. Na ovo predavanje se odmah nadovezao Gustavo Hermann iz kompanije Koppert Biological Systems. Njegova kompanija sada proizvodi mnoge od ovih sredstava za biokontrolu, kao i biostimulanse za zamjenu gnojiva. Pokazao je i što je ovdje još moguće u budućnosti i dao uvid u istraživačke centre u Brazilu koji se bave isključivo ovom temom. Njegova kompanija podržava mjere koje proizvodne procese čine transparentnijim, na primjer da se pri uvozu pokaže kako su tačno proizvedeni uvezeni poljoprivredni proizvodi – konkretno GMO „free“ – bez genetskih modifikacija, ne samo u slučaju soje, već i u slučaju pamuka i kave.

Okopavanje žitarica, uzgoj soje i “intercropping”

Treći dan „HORSCH Live“-a otvorio je poljoprivrednik Moritz Lampe (suosnivač Weser Bio GbR) sa savjetima o okopavanju žitarica u međurednom razmaku od 25 cm. On je čak  međuredni kultivator označio u nekim slučajevima kao „životno osiguranje“ za poljoprivrednika. Preporučuje da se međuredni kultivator opremi maksimalno, posebno za precizne radove, i da se obavezno prilagodi tehnologiji sjetve, u idealnom slučaju jednoj konkretnoj sijačici.
Izlaganje na temu osiguravanja kvalitete u HORSCH-u je prošlo pod motom „To je samo čelik“, a pratilo ga je predavanje na temu „Intelligence“, kojom HORSCH objedinjuje svoje digitalne i automatizirane tehnologije, kao i novu platformu „Connect“, koja obuhvaća evaluaciju i prijenos podataka ili servisne teme za strojeve.
Generalni direktor N.U. Agrar Ferenc Kornis je pokazao gdje je Njemačka u odnosu na druge europske zemlje kada je u pitanju uzgoj soje. On je objasnio na što njemački poljoprivrednici trebaju obratit pažnju kada je u pitanju soja i pod kojim uvjetima se mogu postići dobri i konkurentni prinosi, jer postoji velika potražnja za domaćim proizvodima, pogotovo kada je u pitanju soja koja nije GMO.
Potom su riječ dobila dva predavača iz Kanade. Joel Williams je govorio o svom iskustvu s „intercroppingom“ u Kanadi, gdje se dva usjeva zajedno uzgajaju i vrše. Nakon toga je usljedilo predavanje Joea Weckera. On je pričao o tome koje se kulture koriste za „intercropping“ na njegovoj farmi i što tu treba uzeti u obzir od sejtve preko gnojidbe pa do žetve. O tome možete više pročitati u članku na 12. strani ovog broja. Na kraju trećeg dana, a samim time i „HORSCH Live“-a, govorio je Constantin Horsch, koji zajedno sa svojim bratom Lucasom Horschom vodi gospodarstvo u Knežmostu u Češkoj AgroVation. Poveo je publiku na putovanje od početaka ove tvrtke, preko njenog razvoja kao istraživačke kompanije HORSCH sve do sadašnjeg statusa, gdje je već dio poljoprivrednih površina prebačen na organsku proizvodnju.

Alternativa dizelu

Michael Horsch je razgovarao s Wernerom Küblerom iz kompanije MAN Engines, stručnjakom s dugogodišnjim iskustvom u poslovima konstruiranja industrijskih motora na temu „Da li će dizel ostati ključni igrač na proizvodnoj površini?“.
Ovi motori se mogu naći u različitim tržišnim segmentima i proizvodima, uključujući kamione, autobuse, tračna vozila, u čamcima i brodovima, ali i u industriji i postrojenjima za bioplin u sektoru poljoprivrede. Ova kompanija proizvodi oko 10.000 motora godišnje u klasi od 50 KS do preko 2.000 KS. Fokus je na krajnjem kupcu u poljoprivrednom sektoru, kojem su potrebne maksimalne performanse uz najmanju moguću potrošnju goriva.

Od 1995. godine dizel motori podliježu sve strožijim međunarodnim propisima o emisiji ispušnih plinova, podijeljenim u regulacijske razrede od Tier 1 do trenutno Tier 4. Pored opće efikasnosti, smanjenje emisije važnu ulogu ima i u razvoju motora. Emisija NOx dušičnih oksida je smanjena oko 96% od 1995. godine. Zahtjevi do Tier 3 su ispunjeni bili isključivo zbog znatno poboljšane tehnologije ubrizgavanja i optimizacije u komori za sagorijevanje. Ali već prvi koraci kod Tier 3 i konačno kod Tier 4 učinili su katalizatore za pročišćavanjem obaveznim. Slično je kod graničnih vrijednosti čestica. I ovdje je došlo do smanjenja od oko 96%, a i ovdje je po standardu za emisiju Tier 4 neophodan pročistać za čestice. „Razina emisija koji sada imamo je otprilike usporediv s normom Euro 6 za kamione“, kaže Kübler. To znači da su motori trenutno već veoma čisti.
Na pitanje, šta dolazi nakon Tier 4, Kübler naglašava da iako Europa i SAD idu malo drugačijim putevima, cilj je u osnovi isti. Moraju se osigurati dokazi o vrijednosti emisije tijekom praktičnog rada na terenu.
Sve granične vrijednosti se moraju ispoštivati, čak i pod najvećim vršnim zahtjevima snage. Međutim, sve izmjene koje su inženjeri proveli na strojevima su služile povećanju gustoće snage i smanjenoj potrošnji, čak i ako je to bilo izazvano sve strožim standardima emisije, kaže Kübler.
U ovom trenutku je već bilo nekoliko pitanja od strane gledaoca, prije svega o efikasnosti novih motora s naknadnom obradom ispušnih plinova. Usprkos povećanim performansama na papiru, poljoprivrednici i traktoristi dobijaju manje snage kada pritisnu papučicu za gas.
Objašnjenje koje je Kübler dao je da je prije 1995. godine papučica gasa bila mehanički povezana direktno s motorom i zato je sljedila brza reakcija. Da bi se smanjila emisija ispušnih plinova, danas se instalira digitalna regulacijska elektronika koja nije postojala u prošlosti. Tako može doći do osjećaja izvjesnog regulatornog kašnjenja. „Svaki motor je odobren i testiran od strane organa za odobravanje i stoga mora osigurati i specificirane performanse“, uvjerava Kübler. Kupac također osjeća snagu trakcije preko kotača ili kardanskog vratila, što također može učiniti kao gubitak efikasnosti.
„Jasno je da motor ima naznačenu snagu. Ali čini se kao da ne ide tako dobro kao na starim traktorima koji nisu bili regulirani“, potvrđuje Michael Horsch.
Na pitanje o budućim oblicima pogona, Kübler je pokazao prezentaciju sa različitim rješenjima motora i goriva za traktore. Primjer je bio traktor snage 139 kW, koji intenzivno obrađuje zemljište u trajanju od 3,5 sata. Između ostalog, uspoređeni su dizel, tekući plin (LNG), dva različita sustava s vodikom i elektromotor. Ova usporedba pokazuje koliko je važna odgovarajuća težina spremnika zajedno s gorivom ili baterijom, ali i zahtjev za prostorom i troškovima spremnika, baterije i samog goriva / struje.
Spremnik za plin pod pritiskom zauzima dosta prostora u prostoru za instalaciju. Troškovi tekućeg plina su jedini koji su samo malo veći od  - relativno – niskih troškova dizel motora. S vodikom, spremnik je tri puta teži, ima znatno veću zapreminu i sustav spremnika je mnogo skuplji. U slučaju električnog pogona, troškovi baterije za jedan dan standardnog rada na poljoprivrednoj površini su oko 144.000 €. Pored toga, postoji zapremina koja odgovara oko 2.400 litara dizela i težina od 2,8 tona, objašnjava Kübler. Michael Horsch je stoga siguran: „Na kraju ne možemo izbjeći dizel ili gorivo slično dizelu u poljoprivredi […]  .“
Prema Kübleru, zamjena dizela biodizelom je veoma skupa, jer se prvo mora esterificirati da bi se kasnije mogao čisto i efikasno sagorijevati u motoru. Ako ozbiljno shvatite cilj smanjenja CO₂ morate se više oslanjati na obnovljivu energiju od vjetra, sunca ili biomase.
Kada je u pitanju održivost, dolazimo do sintetičkih goriva. Sintetičko gorivo se proizvodi korištenjem električne energije dobijene od solarne energije ili vjetra za proizvodnju vodika u procesu elektrolize. U kombinaciji s CO₂ iz toga se mogu proizvesti brojna goriva.
Ali problem je količina. Za proizvodnju su potrebna velika postrojenja koja jeftino proizvode takva goriva, kao i dovoljno struje od sunca ili vjetra. I dalje postoji problem opskrbljivanja gorivom u ovoj oblasti. Prema Kübleru, prvo bi se morala postaviti potpuno nova  infrastrukturna mreža stanica za opskrbu goriva. Okretanje ka elektromotoru pokazuje koliko je to teško. „Ako razmišljate u pravcu sintetičkog goriva […] onda bi zapravo trebalo napraviit gorivo koje odgovara današnjoj standardizaciji. Drugim rječima, koje se sutra može koristiti u bilo kojem vozilu na dizel,“ objašnjava Kübler.
Na pitanje zašto su MAN i Daimler predstavili kamione s električnim motorom, Kübler je rekao da su tu ulogu imali zakonski propisi. Proizvođač mora paziti na cijelu flotu kako bi postigao ciljane emisije i izbjegao kazne. Trenutno je to moguće samo s električnim motorima, jer se ovdje ne uzima u obzir proizvodnja, a vozila na baterije su klasificirana kao vozila s nultom emisijom CO_2. stoga je logično imati vozila na električni pogon u ponudi kako bi se postigla vrijednost voznog parka ili da bi ste cijelom flotom bili ispod propisanog ograničenja za CO_2.
Europa i Njemačka su dobre u brzom razvoju i unapređenju inovacija i tehnologije. Međutim, ovdje je potrebno mnogo duže da se proširi infrastruktura, tako da će postizanje klimatskih ciljeva koštati i novca i vremena, zaključio je Kübler na kraju svog izlaganja.

Više organskog u vrijeme pandemije korone – kako će se dalje odvijati?

Tema druge večeri „HORSCH Live“-a je bila „Marketing organskih žitarica / organskih proizvoda sada i u budućnosti. Koje mogućnosti i rizike nosi značajno povećanje površina za organsku proizvodnju?“ Michael Horsch je razgovarao između ostalih i sa Stefanie Strebel (osnivačica i generalna direktorica KS agrar GmbH i Ceresal GmbH), Klausom Bergmannom /generalni direktor Bergmann GmbH), Jörgom Große-Lochtmannom (generalni direktor Bio Kontor GmbH, Öko Service GmbH i član upravnog odbora Marktgesellschaft der Naturland Bauern) i Christofom Mrossom (generalni direktor Food Lidl Deutschland).
Okolnosti koje prate pandemiju korone dovele su do toga da sve više ljudi u Njemačkoj dovodi u pitanje svoje navike u ishrani i kupovini. Procjena Saveznog ministarstva za hranu i poljoprivredu (BMEL) pokazuje da ljudi konzumiraju više ekološke proizvode. Faktori kao što su zaštita životne sredine i klime, kao i odgovorno stočarstvo, odigravaju veliku ulogu. Ovaj razvoj se također može jasno vidjeti iz prometa prodavača organskih proizvoda. Prema riječima Michaela Horscha, povećanje je oko 30%. Jörg Große-Lochtmann kaže da je prethodnih godina primjetan trend ka održivijoj potrošnji. Pandemija je još i ojačala taj trend.
Za Klausa Bergmanna, činjenica da se ljudi uprkos neizvjesnoj situaciji okreću skupljim organskim proizvodima prvenstveno je posljedica činjenice da ne jedu van kuće: „Ljudi su primorani kuhati kod kuće. To ostavlja više novca u novčaniku.“ On se nada da će tako ostati i nakon pandemije ili se čak povećati. Za Stefanie Strebel, povećana upotreba organskih proizvoda ima veze i sa očuvanjem zdravlja tokom pandemije, zbog čega pretpostavlja da će se ovaj trend nastaviti i nakon perioda pandemije.

Christof Mross je dodao neke brojke iz Lidla u ovu statistiku koje pokazuju ovaj razvoj u teškom svijetlu. Kupci čije je ponašanje u kupovini bilo određeno cijenom i prije pandemije, sada su još svjesniji cijena. Kupci koji su kupovali organske proizvode, to još više rade tijekom pandemije. Potrošačke navike su se pojačale i eksponencijalno povećale. „Razmak se značajno povećao. Ako želite ovo prenjeti na društvo, primjetiti će te značajno razdvajanje“, kaže Mross. On je uvjeren da zbog pandemije ljudi više vode računa što i kako konzumiraju i da će taj trend dugo ostati prisutan. To pokazuje i visoka posjećenost prodavnica na samim gospodarstvima.
Svjesna ishrana podrazumijeva i izvjesno odricanje od mesa, naglašava Michael Horsch i istovremeno pita da li je to još jedan trend. Prema Große-Lochtmannu, sve više će biti fleksitarijanaca, odnosno onih koji jedu meso, ali istovremeno konzumiraju mnogo vegetarijanskih ili veganskih proizvoda. Ovo ne samo da pomaže dobrobiti životinja, već i organskoj poljoprivredi, prirodi i samim ljudima. „Njemačko društvo za ishranu bi reklo: ako neko na organsko meso potroši sav iznos koji jedan Njemac danas potroši na meso iz konvencionalnog uzgoja, onda je taj pojeo pravu količinu“, kaže Große-Lochtmann o svom pogledu na zdrav fleksitarizam. Potrošnja mesa će se nastaviti smanjivati u cjelini. To pokazuje i povećana potražnja za zamjenama za meso na biljnoj bazi. Ali mliječni proizvodi i riba se također sve više zamjenjuju biljnim alternativama. „Prehrambena industrija zaista sve prebacuje na biljne zamjene“, dodaje Stefanie Strebel. Ovo potvrđuje želju društva za održivijom i zdravijom hranom, kao i za većom dobrobiti životinja.
Ako se pitate da li ima smisla da poljoprivrednici pređu na organsku proizvodnju, za Stefanie Strebel je posebno važno da se razmotri i globalno tržište. Organska oznaka EU se nalazi na svakom organskom proizvodu u maloprodaji hrane. Međutim, to za potrošače nije baš uvjerljivo, jer se organski proizvodi mogu uvoziti i iz Istočne Europe. To znači da roba može doći s bilo kojeg mjesta u svijetu, sve dok je proizvedena u skladu s organskim standardima EU. Konkurencija je stoga velika, jer je proizvodnja izvan EU zbog raznih faktora znatno jeftinija. Strebelova smatra da potrošaču mora biti mnogo jasnije odakle hrana dolazi, na primjer tako što će pokazati balans CO₂ na proizvodima i tako potrošaču pružiti mogućnost da kupuje proizvode iz svoje regije.
Čisti prikaz lanca opskrbe i generiranja CO₂ je transparentan, ali podrazumijeva i ogroman napor, kaže Christof Mross. Mnogo je lakše probuditi interes potrošača za domaće (organske) životne namirnice, nego prolaziti kroz cijeli lanac opskrbe. Zbog toga Lidl ima za cilj da sve više uvezenih EU organskih proizvoda zameni regionalnim proizvodima Biolanda. „Edukacija kupaca i propisivanje što treba kupiti ne funkcionira“, navodi Mross. Možete samo dati ponudu i pustiti kupca da odluči. Lidl više preferira motivaciju kupca nego da ga educira. U tom pogledu, informacije su jako važne.