Zdravo tlo – zdrave biljke
Joe Wecker obrađuje površinu od 9.000 akra u Kanadi. Ne radi samo po principima organske poljoprivrede, već i ciljano koristi prateće i mješovite kulture i poboljšava zdravlje tla primjenom biljnih aditiva. Za terraHORSCH priča o svojim iskustvima.
Prateće i mješovite kulture, aditivi, zdravo tlo i raznovrstan plodored – o ovim temama je govorio konzultant Joe Wecker u prethodnim brojevima časopisa terraHORSCH. Jedan od onih koji primjenjuje ovo u praksi je Joe Wecker, poljoprivrednik njemačkog porijekla iz Regina Plainsa u jugoistočnom Saskatchewan, Kanada. Njegovo poljoprivredno gospodarstvo, koje vodi zajedno s ocem i dvoje stalno zaposlenih radnika, nalazi se na otprilike pola puta između Vinnipeg-a i Calgary-a. To je dobrih 100 km sjeverno od američke granice. Područje je vrlo ravno, nema vjetrozaštitnog pojasa. U prosjeku bude 380 mm padalina godišnje, ali u posljednje četiri godine i znatno manje – punih 50 mm godišnje. No, ove sezone je konačno ponovo bilo padalina. Zime u Regina Plains-u su veoma hladne, a ljeta topla.
Weckerova gopodarstva se nalaze na seoskoj cesti. S jedne strane ceste su stambeni i ekonomski objekti, uključujući impozantan silos sa postrojenjima za sušenje i čišćenje. O značaju ovoga kasnije će biti više riječi. Samo nekoliko metara dalje, s druge strane ceste, nalazi se još silosa. Gospodarstvo i njen inventar ostavljaju impresivan dojam. Traktori i kombajni su uglavnom marke John Deere. Farma posjeduje 9560RT, 6215RT kao i Fendt 1050 Vario, dva kombajna radne širine 14 m i dvije koslice radne širine 12 m. Sjetva se obavlja sijačicom radne širine 18 m uz primjenu tekućeg gnojiva. Pored toga, imaju i prorahljivač za finu proljetnu obradu tla, drljače, međuredne kultivatore kao i rotacijske drljače. Nakon kombajniranja urod se transportira pomoću pretovarne prikolice do ruba parcele, a zatim pretovara u tri kamijonske prikolice.
Obrađuje se više od 3.500 ha, od toga 2.500 ha je u sustavu organske proizvodnje, a ostatak u procesu konverzije. „Ali sve je to regenerativno,“ kaže Joe Wecker. Zbog toga ovaj poljoprivrednik ocjenjuje svoju mehanizaciju kao relativno raskošnu. Za njega regenerativna poljoprivreda znači s jedne strane raznovrsnost kultura, kombiniranje kultura međusobno kao i međuusjevi i zelena gnojidba. On se također oslanja na ciljanu uporabu biljnih aditiva. Uzgajaju se durum pšenica, jara pšenica, zob, lan, sjemenska lucerna, khorosan pšenica, pir, limac, grašak, leća i slanutak.
Fleksibilan je u upotrebi različitih pratećih kultura, ovisno o plodoredu. To su na primjer: žitarica / žitarica – djetelina, žitarica – lucerna, leća – lan, grašak – slanutak, grašak – zob ili ječam, leća – zob, leća – kupusnjača kao i kupusnjača – grašak – djetelina.
Mali rizik
Ali, zašto on to radi? „Intercropping, odnosno uzgajanje pratećih i mješovitih usjeva, znači više bioraznolikosti“, uvjeren je ovaj poljoprivrednik. „Ovo ima pozitivne posljedice na plodnost tla, korisne insekte, pomaganje mikrooragnizmima, razmjenu hranjivih tvari, što se dobro vidi kod graška kao prateće kulture, sinergije u rastu, nema konkurencije, potrebno je manje gnojenja, zemljište je pokrivenije, ima manje korova, žetveni ostaci se brže raspadaju. A rizik je manji, pogotovo u sušnim godinama.
Imao sam dobro iskustvo s kombinacijom zobi i graška, na primjer. Imaju potpuno drugačiju strukturu i funkcioniranje korjena. U različitim oblastima vladaju različite pH vrijednosti i hranjive tvari se oslobađaju na drugačiji način. Ako ove biljke izvadite iz zemlje, jasno ćete vidjeti kvržice koje vezuju dušik. Drugi primjer je kombinacija žute gorušice sa javorovim graškom. Uzgajamo ih zajedno iz razloga što grašak često polegne prije žetve, ali gorušica ga pridržava tako da nema nikakvih problema pri vršenju. Ovo odlično funkcionira. Inače, javorov grašak je jako težak za uzgoj i zato za njega ostvarujemo dobru prodajnu cijenu. U tome nam pomaže gorušica,“ kaže on.
Lako je uočiti kako su obje kulture prepletene, a gorušica pridržava grašak. 
Lako je uočiti kako su obje kulture prepletene, a gorušica pridržava grašak.
Ili organski lan sa slanutkom. „To smo uzgajali tri godine zaredom,“ priča Joe Wecker. „Slanutak obično treba tretirati fungicidima pet ili šest puta godišnje. U organskoj proizvodnji to nije moguće. Međutim, u ovoj kombinaciji smo otkrili da nam uopće nisu potrebni fungicidi. Nešto se događa, pretpostavljam u tlu, što fungicide čini nepotrebnim. To je veoma očigledno.
Druga kombinacija koju volimo koristiti je organska jednozrna pšenica sa podsijanom djetelinom. Zato što mi je jedna stvar važna: „Intercropping“, kako kažu na engleskom, za mene ne znači samo upotrebu mešovitih kultura kod koje se koriste oba biljna partnera. Za mene to uključuje i prateće usjeve, gdje se vrši samo jedan usjev iz kombinacije. Ovo posebno volim raditi sa žitaricama kao što su zob i grašak. To je generalno jedna od mojih omiljenih kombinacija. Uvijek je uočljivo koliko su listovi zdravi. Drugi primjer je zob s kapuciner graškom. To je posebna vrsta graška koja je pravi izazov za poljoprivrednika. Tada je sa zobi puno lakše. Prije svega, manji je pritisak korova.“
Pozitivni utjecaji
Joe Wecker ukazuje na još jednu mogućnost. Jara pšenica sa podsijanom lucernom. Po njegovom iskustvu, posebno kada je u pitanju proizvodnja lucerne za sjetvu, u godinama koje slijede uvjek dolazi do velikog rasta. Iako se koristi konkretno kao prateća kultura, mora se paziti da udio lucerne ne bude prevelik. Tada žitarica ima bolju priliku preteći lucernu. Pozitivan utjecaj koji je Joe Wecker uspio utvrditi je da ima 1,5 do 2% više proteina u pšenici. I to bez žrtvovanja prinosa. Podsijavanje lucerne je stoga idealno ako želite postići veći sadržaj proteina u pšenci. Po njegovom iskustvu i kombinacija žute gorušice s javorovim graškom djeluje dobro. Žetva se može obaviti bez problema uz samo nekoliko promjena podešavajućih elemenata na stroju.
Prema Joe Weckeru, utjecaji „intercroppinga“ su odmah vidljivi. Već prve godine nije bilo potrebe za fungicidima u kombiniranim usjevima lan – slanutak i lan - leća. Za poboljšanje zdravlja tla trebalo je malo više vremena. Postepeno je smanjivao intenzitet gnojidbe u periodu od tri godine i sada je gnojidbu smanjio za polovinu u odnosu na početak. Stanje mikroorganizama u zemljištu je poboljšano tijekom ovog perioda, uz stabilne prinose. Činjenica da biljke nisu „predozirane“ dušikom generalno je dobro za njih. Prisutnost gljivica i nametnika značajno se smanjuje.
Joe Wecker pridaje veliki značaj analizama zemljišta i hranjivim tvarima. „Važna mi je veza između onoga što je u tlu i onoga što je u biljci,“ kaže on. „Točnije, što je u tlu, a što nije u biljci, jer nije sve u tlu automatski dostupno biljci. Ovo zahtjeva netaknut život u tlu. Zbog toga ne samo da obvljamo analize zemljišta, već obavljamo i analize biljnih tkiva. Ako primjetimo bilo kakve abnormalnosti, znamo da moramo nešto poduzeti da bismo osigurali dobre organizme u tlu, uz sjetvu mješovitih i pratećih kultura, koje također pozitivno utječu na njih.
Bilo organski i konvencionalno – na svim našim proizvodnim površinama primjenjujemo stimulanse tako da se potiče razvoj organizama u tlu, posebno u predjelu korijena. Tako neke od ranije nedostupnih hranjivih tvari postaju dostupne biljci.“
Redovne analize
Wecker-ovo gospodarstvo obavlja analize biljnih tkiva najmanje jednom godišnje. Ako se prilikom uspoređivanja analiza tla utvrdi da hranjive tvari nisu dostupne biljci, one se dodaju.
Uglavnom se radi o boru koji se ubrzigava zajedno sa ekstraktom algi i fulvičnom kiselinom. To ne košta mnogo. I prema njegovim izjavama, ne nanosi nikakvu štetu. Ali ciljano daje poticaj organizmima u tlu.
Ali da se vratimo analizama tla i biljaka. Joe Wecker opisuje rezultate analize jedne od njegovih proizvodnih površina koja se još uvijek obrađuje konvencionalno. „Ovdje imamo lan. Nisam dodavao nikakav fosfor. Analiza je pokazala da imamo upola manje dušika nego što bi trebalo biti, ali to me nije nimalo zabrinulo. Usjev se razvio veoma dobro. U prošlosti nam je cilj bio da uz mnogo truda postignemo što veći prinos. Danas zapravo radimo suprotno: gledamo da radimo sa što manje truda, a da ne izgubimo prinose.
Refraktometar nam je uvijek pri ruci tijekom perioda vegetacije. Tako možemo brzo utvrditi koliki je stupanj zdravlja biljaka. Na osnovu sadržaja šećera uočavamo da li ima deficita. Ako ima, odmah ćemo obaviti laboratorijske testove, kako bismo dobili jasnije informacije. Na primjer, ako dodamo bor, dodati ćemo i fulvičnu kiselinu, ekstrakt algi i malo šećera. Šećer je dobar za korisne insekte.“
Dosljedno djelovanje
Prelazak na organsku poljoprivredu je počeo prije pet godina. Na pitanje zašto, dobivamo odgovor: „Kao prvo, već neko vrijeme jedemo organsku hranu. S druge strane, primjetili smo degradaciju tla na gospodarstvu. Tako smo došli do „intercroppinga“. Istovremeno smo mnogo ispitivali i pokušavali identificirati veze. Često primjetite male stvari tek kada problemi postanu veliki. I onda počnete razmišljati.
Što se tiče prinosa, padovi su zaista minimalni u usporedbi s mojim susjedima. Ali to jako ovisi o usjevima. Kod ječma i lana, na primjer, ništa ne primjetite, a kod pšenice iznosi 10 do 15 %. Važan je izbor sorte. Moderna pšenica daje dobre prinose samo uz optimalnu opskrbu hranjivim tvarima. Iz toga razloga radije koristimo stare sorte, od kojih je većina još uvijek dostupna na tržištu. Inače često ima ostatka. Ječam je s druge strane manje osjetljiv, po našem iskustvu.
Ali nije sve u prinosima. Često razgovaram s mlinovima koje direktno opskrbljujem. Iz tog razloga žitarice se pažljivo čiste i suše. Često čujem od svojih kupaca da im se jako sviđaju naše žitarice. Kruh ima bolji ukus. Kao što sam već rekao, ubuduće naši kupci neće plaćati samo količinu, već i druge stvari. Na primer, slanutak, koji je uzgojen bez upotrebe fungicida.
Bavljenje regenerativnom organskom poljoprivredom je moj san već dugo vremena. Uvijek sam se fokusirao na zdravlje tla i na to što možemo poboljšati na njemu. To je naš cilj u svemu što radimo, jer zdravo tlo daje zdrave biljke. Isto je i s insektima. Jako vodimo računa o tome da pčelama i drugim korisnim insektima osiguramo dobro stanište na našim proizvodnim površinama. „Intercropping“ je idealan, jer automatski stvaramo uvjete u kojima insekti mogu napredovati. Na kraju, uvjeren sam da naši kupci imaju veća očekivanja od nas, umjesto da nastavimo po starom. Ne samo da će to biti razlog da nastave surađivati s nama, već će nas i cijeniti zbog toga.“
Uzgajalište kišnih glisti se sastoji od deset kontejnera. 
Supstratom koji se dobiva od njih se tretira sjeme. Tako se postiže stvaranje kvržičnih bakterija, na primer na grašku.