Home » Izdanje 20-2020 » Reportaža o firmi » Kulturna misija: Bio-Landgut Esterhazy, AT

Kulturna misija

HORSCH-ovi praktični dani 2020 je trebalo da se održe u maju i junu u Francuskoj i Austriji uz vrlo obiman program. Međutim, korona je razvejala ove planove. Za mesto održavanja praktičnih dana u Austriji odabrano je mesto Seehof in Donnerskirchen, koje je deo imanja Esterhazy. Oba direktora organskog imanja Bio-Landgut Esterhazy, David Golenits i Johannes Niegl će nam se predstaviti u časopisu terraHORSCH.

terraHORSCH: Molimo Vas da nam kažete nešto o sebi i Vašim zadacima u okviru imanja Bio-Landgut Esterhazy.
Johannes Niegl:
Ja sam jedan od direktora imanja Bio-Landgut Esterhazy od 2018. i uglavnom sam zadužen za komercijalni sektor. Studirao sam poslovnu administraciju i odrastao sam na malom poljoprivrednom gazdinstvu. Osim toga bavim se i digitalizacijom koja je sve prisutnija u poljoprivredi. Uključujemo geokodirane podatke u našu svakodnevicu kao i u osnovno strateško planiranje našeg imanja. Za nas je to veoma važna tema budućnosti koju ne želimo da ignorišemo.
David Goldenits: Ja sam od 2013.  zadužen za upravljanje operativnim poslovima u oblastima ratarstva, stočarstva i zaštite prirode. Počeo sam kao asistent i vremenom sam preuzimao sve više odgovornosti. Kao i moj kolega Johannes Niegl odrastao sam na poljoprivrednom gazdinstvu koje se fokusiralo na organsko povrtarstvo. Ova važna praktična iskustva sam dopunio studiranjem poljoprivrednih nauka.

terraHORSCH: Da pogledamo malo bolje Bio-Landgut. Kakvi su klimatski uslovi? Kolike su godišnje padavine? Koji tip zemljišta preovladava:
David Goldenits:
Bio-Landgut Esterhazy se nalazi blizu jezera Neusiedl na istoku Austrije. Vlada kontinentalna klima koju odlikuju veoma hladne zime i veoma topla leta sa do 40°C. Nalazimo se u najtoplijem i najsušnijem delu Austrije. Godišnje padavine iznose 460 do 600 mm. To jako utiče na naš način rada, pre svega na pravilan izbor kultura i sorti. Oblast oko jezera Neusiedler je veoma vetrovita i eolska erozija zemljišta nam predstavlja izazov, pogotovo u proleće. Zato preduzimamo ciljane mere poput formiranja vetrozaštitnih pojaseva od domaćih vrsta drveća i grmova i ulažemo u intenzivno stvaranje humusa. Svake godine šaljemo uzorke zemljišta na ispitivanja koja su pokazala da se zbog konsekventne obrade zemljišta udeo humusa povećao na 5%. Što se tipova zemljišta tiče, varira od kamenitog do teškog glinovitog. Prosečan broj bodova za naše parcele iznosi samo 38. Naše parcele se nalaze na nadmorskoj visini od 113 m do 400 m i prostiru se na oko 60 km.

terraHORSCH: Seehof in Donnerskirchen je jedan od stubova imanja Esterhazy. Šta se tačno krije iza imena Esterhazy?
Johannes Niegl:
Porodica Esterhazy je preko četiri veka oblikovala panonsku regiju. U previranjima Drugog svetskog rata je izgubila većinu svoje zemlje u Mađarskoj. U austrijskom Burgenlandu im je ostalo 44.000 ha. Želja poslednjeg kneza Paula V Esterhazija je bila da se porodično imanje sačuva kao kulturno dobro za buduće generacije. Njegova supruga Melinda Esterhazy je ispunila njegovu želju i 1994. osnovala nekoliko fondacija. Oblasti delovanja ovih fondacija se protežu od poljoprivrede, šumarstva i zaštite prirode, vinogradarstva, upravljanja nekretninama do turizma i kulture.
David Goldenits: Cilj fondacija je između ostalog zdrav i moderan razvoj preduzeća. Prinosi treba da se koriste za održavanje istorijskih spomenika i kulturnih kolekcija i učine ih dostupnim javnosti. 2002. Bio-Landgut Esterhazy je bilo jedno od najvećih organskih imanja u Austriji – i jedna od prvih velikih farmi takođe – koje je sve parcele preusmerilo na organsku proizvodnju. Imamo nekoliko ekonomija, međutim trenutno je fokus na Seehofu blizu Donnerskirchena. On je otvoren za posete i tamo se redovno organizuju veliki događaji. Na primer, imali smo uspešne Dane organske proizvodnje 2018. i to ćemo ponoviti 2021.

terraHORSCH: Koliku površinu obrađujete?
David Goldenits:
Imamo na raspolaganju 5.600 ha obradivog zemljišta, od toga je oko 2.200 ha brendirano kao Bio-Landgut Esterhazy. Preostalu površinu dajemo u zakup trećim licima. Naš srednjoročni cilj je da sve parcele u okviru Esterhazy imanja prebacimo na organsku proizvodnju i pod jednim brendom. Dalje imamo 22.400 ha pod šumom i još oko 16.000 ha koji se ne obrađuju ili se obrađuju minimalno. Oni su namenjeni pre svega zaštiti prirode i životinjskih vrsta.

terraHORSCH: Šta želite da postignete ovim načinom poljoprivrede?
Johannes Niegl:
2002. je fondacija Esterhazy krenula novim putem. Poljoprivreda bi trebalo da ponovo zauzme centralno mesto i da se promoviše u javnosti. Imanje Esterhazy je i pre 2002. bilo uspešno, ali niko u okolini nije čuo za njega. U međuvremenu se održalo mnogo događaja na našem imanju. Tako na primer u Seehofu osim Dana organske proizvodnje svake godine organizujemo i festival. Tako smo privukli mnogo više posetilaca. Logična posledica svega toga je bilo otvaranje moderne fabrike mesnih proizvoda, centra za posetioce i sale za seminare. Pošto smo pioniri u ovome, želimo da preuzmemo odgovornost – prema prirodi i društvu sa njegovim društvenim i kulturnim vrednostima. Povezanost sa zemljom, regionom i njegovim stanovnicima je važna stavka u našem poslovanju. Ova odgovornost se ne održava samo u okviru ovog preduzeća, već prevazilazi njegove granice.

terraHORSCH: U kojem obimu ovo utiče na marketing Vaših proizvoda?
David Goldenits:
Sve proizvode iz šume, sa imanja i iz kamenoloma plasiramo preko naše kompanije „PANNATURA“. Veliki deo useva poput pšenice, mahunarki i raznih uljarica prerađujemo sami ili uz pomoć naših partnera. I jaja naših koka nosilja iz mobilnog kokošinjca u Seehofu ili med pčela sa naših parcela se prodaju pod ovim brendom. Meso naših angusa i divljači iz naših lovišta se prerađuje u fabrici mesnih proizvoda u Seehofu u meso za burgere ili dimljenu šunku. Ove i druge proizvode poput naše linije brašna, peciva i biljnih ulja prodajemo lokalno u Eisenstadtu ili u supermarketima širom Austrije. U međuvremenu smo počeli i da koristimo sopstvene mobilne štandove na raznim manifestacijama širom Austrije. Nameravamo da povećamo ulaganja u ovaj sektor ne samo da bismo podstakli proizvodnju, već i lokalnu prodaju. Želimo da u budućnosti našim zakupcima poljoprivrednog zemljišta ponudimo plasman proizvoda preko naše kompanije „PANNATURA“ odnosno marke Bio-Landgut Esterhazy. Tako bismo im pružili mogućnost da se nose sa turbulencijom cena, da prerade svoje sirovine u konačan proizvod i da ih plasiraju na lokalno tržište.

terraHORSCH: Koje kulture gajite? Koju rotaciju useva imate?
David Goldenits:
Rotiramo deset kultura i tako izvlačimo najbolje iz našeg zemljišta. Mahunarke imaju udeo od 20%. Fokusirani smo na soju i stočni grašak, ozimi grašak i grahorica su međuusevi. Najvažnije kulture su i dalje žitarice za ljudsku ishranu, dakle ozima pšenica i ozimi pivarski ječam. Žitarice su idealne za naše klimatske uslove. Zbog vrućine, suše i vetra tokom leta, zimi je razvoj gljivica minimalan. Naši prinosi u proseku iznose 3,3 t po hektaru. Ozimi pivarski ječam nam je u međuvremenu postao veoma važan, pošto smo u saradnji sa lokalnom pivarom počeli da proizvodimo sopstveno organsko pivo. Uz to gajimo i raž, speltu i jari ovas. Ovas uglavnom prodajemo velikim kupcima, u proseku dobijemo 4 t po hektaru. Na četvrtini naših oranica gajimo krmno bilje za ishranu naše stoke. Naš fokus je naravno na uzgoju kutlura za ljudsku ishranu. Kako je naš region veoma suv, 35% naših površina možemo navodnjavati, od toga je već trećina elektrifikovana. Pošto se podzemne vode nalaze na velikoj dubini, a vode na površini nema, ne možemo koristiti sistem za navodnjavanje na mnogim parcelama. Na tim konkretnim parcelama problem rešavamo načinom obrade, npr. nombinujemo duboko rastresanje sa plitkom obradom, a rotaciju useva prilagođavamo kulturama koje su tolerantne na sušu.

terraHORSCH: Da li sejete stare sorte ili neke specijalne kulture?
David Goldenits
: Uzgoj specijalnih kultura je za nas veoma važan. Hajde da navedem bundeve kao primer. Bundeva dobro podnosi sušu što je idealno za nas. U proseku imamo 400 kg osušenih semenki po hektaru. Već neko vreme stičemo iskustva u gajenju leblebija. Imamo veliki problem sa štetočinama koji rešavamo tako što prilagođavamo vreme setve našim parcelama i vršimo ciljano navodnjavanje. U poređenju sa drugim mahunarkama, leblebija mnogo bolje podnosi sušu. U prošlosti smo sejali stare sorte žitarica i imali smo dobre prinose. Međutim, plasman na tržište je išao teško. Za predstojeće Dane organske proizvodnje planiramo obimnu smotru organskih sorti sa preko 170 različitih sorti. Možda uspemo da ih predstavimo društvu i da ih opet ubacimo u našu rotaciju useva.

terraHORSCH: Koje još projekte planirate?
Johannes Niegl:
Nezavisno od već pomenutih projekata imamo još mnogo planova za budućnost. U pogledu modernizacije poljoprivrede i odnosa sa javnošću.
Da bismo ih ostvarili, uskoro moramo realizovati građevinske projekte. Uložićemo mnogo novca u razvoj nekih delova Seehofa koji su otvoreni i interesantni za javnost. Tavan starog silosa se trenutno preuređuje u salu za seminare, a stara kovačnica postaje sala za razne događaje. Naglasak je uvek na pretvaranje Seehofa u mesto na kojem javnost može razvijati svest o hrani i njenoj proizvodnji.

terraHORSCH: Kako je došlo do saradnje sa HORSCH-om? Šta očekujete od ove saradnje?
David Goldenits:
Tokom naših festivala na imanju, shvatili smo koliko je važno da budemo u kontaktu sa kolegama iz naše branše i našim potrošačima.
U međuvremenu smo počeli intenzivno da tragamo za partnerima koji će nas podržati na našem putu i sa kojima možemo realizovati zajedničke projekte. U firmi HORSCH smo pronašli idealnog partnera i sagovornika. Naš položaj između Beča, Bratislave i Budimpešte predstavlja idealan način da se dođe do Istočne Evrope – dakle do regiona u kojem je HORSCH veoma prisutan. Nadamo se da će ova saradnja da privuče i posetioce koji nam inače ne bi došli u posetu. Osim što je trebalo da organizuje sopstvene dane polja, HORSCH je trebalo da učestvuje i u našim Danima organske proizvodnje, koji su trebali da se održe u junu ove godine. HORSCH je već najavio da će učestvovati u Danima organske proizvodnje 2021. Radujemo se radu na zajedničkim projektima.