Poljoprivreda u doba korone
Ko je početkom ove godine mogao da zamisli da će poljoprivreda i poljoprivrednici odjednom postati važni za sustav – i to širom svijeta? To je omogućila korona. Upravo sada ne smijemo gurnuti važne pristupe regenerativne poljoprivrede u zapećak. Michael Horsch objašnjava zašto.
„Diskusija između ekološke i konvencionalne poljoprivrede je postala objektivnija. Kod zakonodavca se osjeti da nije baš sve što se dodatno stavlja na teret privredi po svaku cijenu izvedivo. Naravno, to ne znači da nestaju teme poput klimatskih promjena, zdravih namirnica itd. Baš naprotiv: stekle su neki novi kvalitet i dostigle novi nivo na kojem poljoprivrednici mogu racionalnije razgovarati sa društvom.
Uzmimo za primjer redukciju kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Mnogim poljoprivrednicima je jasno da se ovdje ne radi samo o zahtjevu društva. Iskustva iz našeg privređivanja su nas dovela ovdje. Rezistentnost korova na pesticide (npr. mačiji rep) stalno raste, a povećavanje prskanja daje samo kratkoročne rezultate. Dalje, iz godine u godinu primjećujemo da uske rotacije usjeva kod repice uzimaju svoj danak (25 % +). Prinosi uljane repice više ne rastu. Na nekim mjestima čak i opadaju - uprkos ili zbog veće primjene pesticida?!
Ovo je dovelo do toga da se rotacije usjeva proširuju (diverzitet), što automatski smanjuje količinu prskanja. Vidim sve više proljetnih kultura, a time i kultura u redovima, koje se siju sijačicama za sjetvu pojedinačnog sjemena. U tom kontekstu, ljudi razmišljaju o tome da samo red tretiraju herbicidom, a da samo između primjenjuju mehaničko uklanjanje korova. U ovakve kulture spada i uljana repica, koja se može sijati i na 50 cm među rednog razmaka.
Regenerativna poljoprivreda (hibridna poljoprivreda) će dugoročno gledano biti druga alternativa organskoj odnosno konvencionalnoj poljoprivredi. Želimo da postanemo eksperti i u ovom segmentu i pomognemo da se prošire “regenerativne” ideje. Mnogi misle da regenerativna poljoprivreda automatski podrazumeva novi oblik organske poljoprivrede. To nije tačno. Regenerativni aspekt odlično paše u konvencionalnu poljoprivredu.
Regenerativni pristup pokušava da reducira utjecaj umjetnih gnojiva na biologiju i zemljište i samu biljku, čak i da ga zamjeni. U tom slučaju moramo bolje razumeti kakvu interakciju biljka odn. korjen ima sa zemljištem i biologijom i kakvu ulogu igraju mikroorganizmi u zemljištu, kada se na njihovu životnu sredinu utiče tako da oni djelomično mogu zamjeniti ulogu npr. umjetnih gnojiva.
Moramo biti svejsni toga da kroz regenerativnu poljoprivredu u prvom redu ne povećavamo usjeve, već dobivamo kvalitetnije zemljište, zdraviju biljku i kvalitetnu hranljivost naših žitarica. Ne zaboravimo da je skladištenje ugljika u zemljištu (stvaranje humusa) moguće samo na ovaj način, čak iako su klimatske promjene gurnute u stranu zbog korone.
Iz tog razloga želimo da se u narednom periodu više bavimo regenerativnom poljoprivredom. U Njemačkoj, Austriji, Francuskoj i Engleskoj već postoji dugogodišnje iskustvo u tom području. Mi bismo željeli da uključimo međunarodna iskustva. Joel Williams je međunarodno priznati stručnjak koji nam je to i pružio. Joel nam je pomogao da napišemo nekoliko članaka – prvi ćete pronaći već u ovom izdanju – i nadamo se da ćemo puno naučiti o znanjima i iskustvima u regenerativnoj poljoprivredi.“