Kulturna misija
HORSCH-ovi praktični dani 2020 je trebalo da se održe u svibnju i lipnju u Francuskoj i Austriji uz vrlo opširan program. Međutim, korona je odgodila ove planove. Za mjesto održavanja praktičnih dana u Austriji odabrano je mjesto Seehof in Donnerskirchen, koje je dio imanja Esterhazy. Oba direktora organskog imanja Bio-Landgut Esterhazy, David Golenits i Johannes Niegl će nam se predstaviti u časopisu terraHORSCH.
terraHORSCH: Molimo Vas da nam kažete nešto o sebi i Vašim zadacima u okviru imanja Bio-Landgut Esterhazy.
Johannes Niegl: Ja sam jedan od direktora imanja Bio-Landgut Esterhazy od 2018. i uglavnom sam zadužen za komercijalni sektor. Studirao sam poslovnu administraciju i odrastao sam na malom poljoprivrednom gospodarstvu. Osim toga bavim se i digitalizacijom koja je sve prisutnija u poljoprivredi. Uključujemo geokodirane podatke u našu svakodnevicu kao i u osnovno strateško planiranje našeg imanja. Za nas je to jako važna tema budućnosti koju ne želimo da ignoriramo.
David Goldenits: Ja sam od 2013. zadužen za upravljanje operativnim poslovima u područjima ratarstva, stočarstva i zaštite prirode. Počeo sam kao asistent i vremenom sam preuzimao sve više odgovornosti. Kao i moj kolega Johannes Niegl odrastao sam na poljoprivrednom gospodarstvu koje se fokusiralo na organsko povrtarstvo. Ova važna praktična iskustva sam dopunio studiranjem poljoprivrednih znanosti.
terraHORSCH: Da pogledamo malo bolje Bio-Landgut. Kakvi su klimatski uvjeti? Kolike su godišnje padaline? Koji tip zemljišta prevladava?
David Goldenits: Bio-Landgut Esterhazy se nalazi blizu jezera Neusiedl na istoku Austrije. Vlada kontinentalna klima koju odlikuju jako hladne zime i jako topla ljeta sa do 40°C. Nalazimo se u najtoplijem i najsušnijem dijelu Austrije. Godišnje padaline iznose 460 do 600 mm. To jako utiče na naš način rada, prije svega na pravilan izbor kultura i sorti. Područje oko jezera Neusiedler je jako vjetrovita i eolska erozija zemljišta nam predstavlja izazov, pogotovo u proljeće. Zato poduzimamo ciljane mjere poput formiranja vjetrozaštitnih pojaseva od domaćih vrsta drveća i grmova i ulažemo u intenzivno stvaranje humusa. Svake godine šaljemo uzorke zemljišta na ispitivanja koja su pokazala da se zbog konsekventne obrade zemljišta udio humusa povećao na 5%. Što se tipova zemljišta tiče, varira od kamenitog do teškog glinovitog. Prosječan broj bodova za naše parcele iznosi samo 38. Naše parcele se nalaze na nadmorskoj visini od 113 m do 400 m i prostiru se na oko 60 km.
terraHORSCH: Seehof in Donnerskirchen je jedan od stupova imanja Esterhazy. Šta se točno krije iza imena Esterhazy?
Johannes Niegl: Porodica Esterhazy je preko četiri stoljeća oblikovala panonsku regiju. U previranjima Drugog svijetskog rata je izgubila većinu svoje zemlje u Mađarskoj. U austrijskom Burgenlandu im je ostalo 44.000 ha. Želja posljednjeg kneza Paula V Esterhazija je bila da se porodično imanje sačuva kao kulturno dobro za buduće generacije. Njegova supruga Melinda Esterhazy je ispunila njegovu želju i 1994. osnovala nekoliko fondacija. Područja djelovanja ovih fondacija se protežu od poljoprivrede, šumarstva i zaštite prirode, vinogradarstva, upravljanja nekretninama do turizma i kulture.
David Goldenits: Cilj fondacija je između ostalog zdrav i moderan razvoj tvrtki. Prinosi treba da se koriste za održavanje povjesnih spomenika i kulturnih kolekcija i učine ih dostupnim javnosti. 2002. Bio-Landgut Esterhazy je bilo jedno od najvećih organskih imanja u Austriji – i jedna od prvih velikih farmi takođe – koje je sve parcele preusmjerilo na organsku proizvodnju. Imamo nekoliko ekonomija, međutim trenutno je fokus na Seehofu blizu Donnerskirchena. On je otvoren za posjete i tamo se redovno organizuju veliki događaji. Na primjer, imali smo uspiješne Dane organske proizvodnje 2018. i to ćemo ponoviti 2021.
terraHORSCH: Koliku površinu obrađujete?
David Goldenits: Imamo na raspolaganju 5.600 ha obradivog zemljišta, od toga je oko 2.200 ha brendirano kao Bio-Landgut Esterhazy. Preostalu površinu dajemo u zakup trećim licima. Naš srednjoročni cilj je da sve parcele u okviru Esterhazy imanja prebacimo na organsku proizvodnju i pod jednim brendom. Dalje imamo 22.400 ha pod šumom i još oko 16.000 ha koji se ne obrađuju ili se obrađuju minimalno. Oni su namjenjeni prije svega zaštiti prirode i životinjskih vrsta.
terraHORSCH: Šta želite da postignete ovim načinom poljoprivrede?
Johannes Niegl: 2002. je fondacija Esterhazy krenula novim putem. Poljoprivreda bi trebalo da ponovo zauzme centralno mjesto i da se promovira u javnosti. Imanje Esterhazy je i prije 2002. bilo uspješno, ali niko u okolini nije čuo za njega. U međuvremenu se održalo puno događaja na našem imanju. Tako na primjer u Seehofu osim Dana organske proizvodnje svake godine organizujemo i festival. Tako smo privukli puno više posjetilaca. Logična posljedica svega toga je bilo otvaranje moderne tvornice mesnih proizvoda, centra za posjetioce i sale za seminare. Pošto smo pioniri u ovome, želimo da preuzmemo odgovornost – prema prirodi i društvu sa njegovim društvenim i kulturnim vrijednostima. Povezanost sa zemljom, regijom i njegovim stanovnicima je važna stavka u našem poslovanju. Ova odgovornost se ne održava samo u okviru ove tvrtke, već prelazi njegove granice.
terraHORSCH: U kojem obimu ovo utiče na marketing Vaših proizvoda?
David Goldenits: Sve proizvode iz šume, sa imanja i iz kamenoloma plasiramo preko naše tvrtke „PANNATURA“. Veliki dio usjeva poput pšenice, mahunarki i raznih uljarica prerađujemo sami ili uz pomoć naših partnera. I jaja naših koka nosilja iz mobilnog kokošinjca u Seehofu ili med pčela sa naših parcela se prodaju pod ovim brendom. Meso naših angusa i divljači iz naših lovišta se prerađuje u tvornici mesnih proizvoda u Seehofu u meso za burgere ili dimljenu šunku. Ove i druge proizvode poput naše linije brašna, peciva i biljnih ulja prodajemo lokalno u Eisenstadtu ili u supermarketima širom Austrije. U međuvremenu smo počeli i da koristimo osobne mobilne štandove na raznim manifestacijama širom Austrije. Namjeravamo da povećamo ulaganja u ovaj sektor ne samo da bismo potakli proizvodnju, već i lokalnu prodaju. Želimo da u budućnosti našim zakupcima poljoprivrednog zemljišta ponudimo plasman proizvoda preko naše tvrtke „PANNATURA“ odnosno marke Bio-Landgut Esterhazy. Tako bismo im pružili mogućnost da se nose sa turbulencijom cijena, da prerade svoje sirovine u konačan proizvod i da ih plasiraju na lokalno tržište.
terraHORSCH: Koje kulture uzgajate? Koju rotaciju usjeva imate?
David Goldenits: Rotiramo deset kultura i tako izvlačimo najbolje iz našeg zemljišta. Mahunarke imaju udio od 20%. Fokusirani smo na soju i stočni grašak, ozimi grašak i grahorica su međuusjevi. Najvažnije kulture su i dalje žitarice za ljudsku ishranu, dakle ozima pšenica i ozimi pivarski ječam. Žitarice su idealne za naše klimatske uvjete. Zbog vrućine, suše i vjetra tokom ljeta, zimi je razvoj gljivica minimalan. Naši prinosi u prosjeku iznose 3,3 t po hektaru. Ozimi pivarski ječam nam je u međuvremenu postao jako važan, pošto smo u suradnji sa lokalnom pivarom počeli da proizvodimo vlastito organsko pivo. Uz to uzgajamo i raž, speltu i jaru zob. Zob uglavnom prodajemo velikim kupcima, u prosjeku dobijemo 4 t po hektaru. Na četvrtini naših oranica uzgajamo krmno bilje za ishranu naše stoke. Naš fokus je naravno na uzgoju kutlura za ljudsku ishranu. Kako je naše područje jako suho, 35% naših površina možemo navodnjavati, od toga je već trećina elektrificirana. Pošto se podzemne vode nalaze na velikoj dubini, a vode na površini nema, ne možemo koristiti sustav za navodnjavanje na mnogim parcelama. Na tim konkretnim parcelama problem riješavamo načinom obrade, npr. kombiniramo duboko rastresanje sa plitkom obradom, a rotaciju usjeva prilagođavamo kulturama koje su tolerantne na sušu.
terraHORSCH: Da li sijete stare sorte ili neke specijalne kulture?
David Goldenits: Uzgoj specijalnih kultura je za nas jako važan. Navedimo bundeve kao primjer. Bundeva dobro podnosi sušu što je idealno za nas. U prosjeku imamo 400 kg osušenih sjemenki po hektaru. Već neko vrijeme stičemo iskustva u uzgoju slanutka. Imamo veliki problem sa štetočinama koji rješavamo tako što prilagođavamo vrijeme sjetve našim parcelama i vršimo ciljano navodnjavanje. U usporedbi sa drugim mahunarkama, slanutka puno bolje podnosi sušu. U prošlosti smo sijali stare sorte žitarica i imali smo dobre prinose. Međutim, plasman na tržište je išao teško. Za predstojeće Dane organske proizvodnje planiramo obimnu smotru organskih sorti sa preko 170 različitih sorti. Možda uspijemo da ih predstavimo društvu i da ih opet ubacimo u našu rotaciju usjeva.
terraHORSCH: Koje još projekte planirate?
Johannes Niegl: Nezavisno od već spomenutih projekata imamo još puno planova za budućnost. U pogledu modernizacije poljoprivrede i odnosa sa javnošću.
Da bismo ih ostvarili, uskoro moramo realizirati građevinske projekte. Uložićemo puno novca u razvoj nekih dijelova Seehofa koji su otvoreni i zanimljivi za javnost. Tavan starog silosa se trenutno preuređuje u salu za seminare, a stara kovačnica postaje sala za razne događaje. Naglasak je uvijek na pretvaranje Seehofa u mjesto na kojem javnost može razvijati svijest o hrani i njenoj proizvodnji.
terraHORSCH: Kako je došlo do suradnje sa HORSCH-om? Šta očekujete od ove suradnje?
David Goldenits: Tijekom naših festivala na imanju, shvatili smo koliko je važno da budemo u kontaktu sa kolegama iz naše branše i našim potrošačima.
U međuvremenu smo počeli intenzivno da tragamo za partnerima koji će nas podržati na našem putu i sa kojima možemo realizirati zajedničke projekte. U firmi HORSCH smo pronašli idealnog partnera i sugovornika. Naš položaj između Beča, Bratislave i Budimpešte predstavlja idealan način da se dođe do Istočne Europe – dakle do regije u kojem je HORSCH jako prisutan. Nadamo se da će ova suradnja da privuče i posjetioce koji nam inače ne bi došli u posjetu. Osim što je trebalo da organiziramo vlastite dane polja, HORSCH je trebalo da učestvuje i u našim Danima organske proizvodnje, koji su trebali da se održe u lipnju ove godine. HORSCH je već najavio da će učestvovati u Danima organske proizvodnje 2021. Radujemo se radu na zajedničkim projektima.