Kalkulirani rizik
Kada je Agr’Estuaire prešao na organsku poljoprivredu, akcenat je bio na mehanizaciji, jer ona igra važnu ulogu u radu gospodarstva. Sa jedne strane se optimizira radno vrijeme, a sa druge se fokusira na usjeve koji postižu visoku dodatu vrijednost.
Agr’Estuaire se nalazi sjeveroistočno od Bordoa. Tamo je trebalo da se održe HORSCH-ovi praktični dani od 25. svibnja do 12. lipnja 2020. Glavne teme su trebale da budu kukuruz i obrada, nove sijačice iz linije Maestro i obilazak ovog gospodarstva. Zbog situacije sa koronom, događaj je morao biti otkazan.
Yoan Gauchery je inženjer u poljoprivredi. On je odgovoran za vođenje gospodarstva koje je od ove godine u potpunosti organsko. 2015. godine je preuzeo gospodarstvo sa 880 ha obradive zemlje zajedno sa još četiri partnera. Bavili su se konvencionalnom poljoprivredom, a rotacija usjeva se sastojala isključivo od kukuruza i tvrde pšenice. Danas siju pivarski ječam na 45 ha, kukuruz na 245 ha i soju na 570 ha. Suzbijanje korova se obavlja uglavnom mehanički. „Željeli smo da unaprijedimo našu proizvodnju. To je razlog zašto smo prešli na organsku proizvodnju. Osim toga privlačio nas je tehnički izazov. Sva petorica razmišljamo na sličan način. Neki od nas su već imali organske povrtnjake na otvorenom ili u stakleniku”, objašnjava Yoan Gauchery.
Financijska ulaganja
Dovesti gospodarstvo sa točke na kojoj je bilo do točke na kojoj se sada nalazi je priča za sebe. Agr’Estuaire se nalazi na ušću Žironde, zemljište je ravno i močvarno. Nakon preuzimanja 2015. godine, moralo je puno toga da se uradi kako bi se riješio glavni problem na gospodarstvu: upravljanje vodama. Napor za ovo se učetvorostručio u odnosu na vrijeme prije preuzimanja posla – cilj je bio da se za obradu optimizira 200 ha godišnje. Tvrda pšenica je bila uključena u rotaciju usjeva kako bi se preko ljeta što prije moglo nastaviti sa poslom. Prihrana vapnom povećalo je pH vrijednost u gornjih 15 do 20 cm zemljišta. Uveden je Green Tillage kako bi se kukuruz mogao ranije sijati. Na budući međuprostor je posijan međuusjev i tako je stvorena brana iznad redova kukuruza kako bi se zemljište brže sušilo. Plug nije korišćen od preuzimanja gospodarstva.
„Pored ovoga, bilo nam je jasno da će način napajanja strujom i navodnjavanja morati da se modernizira. Navodnjavamo 97% naših parcela. Čak smo zaposlili mehatroničara koji održava sustav za navodnjavanje i sve što ima veze sa elektrikom. Tu spada i održavanje traktora i GPS sustava“, dodaje Yoan Gauchery.
Strojevi kao ključ razmjene
Jedan od najvećih izazova prelaska na organsku proizvodnju je bila radna snaga. 90% rotacije usjeva čine jare kulture koje traže navodnjavanje. Tako se potreba za radnicima udvostručila: umjesto jednog na 200 ha, trebao im je jedan na 100 ha! Ovaj problem je riješen uz pomoć veće radne širine, Controlled Traffic Farminga i nove raspodjele parcela. “Na vrhuncu sezone imamo šest radnika – znači jednog na 150 ha. Naše parcele su ravne, pod pravim kutom i površine od 30 do 100 ha. Sljedeći problem kod organske poljoprivrede su kratki vremenski rokovi. I ovo nam je riješila veća radna širina strojeva. Ako uvjet to dozvoljavaju, radi se non-stop”, objašnjava Yoann Gauchery.
“Prethodni vlasnik je zemljište obrađivao površinski, ali je navodnjavanje značajno oštetilo strukturu zemljišta. Zato smo odlučili da povećamo dubinu obrade, kako bismo rastresli glinu, povećali površinu za korjenje i samim tim povećali prinose. Kada se odlučite za intenzivniju obradu, morate imati na umu nosivost oslabljenog zemljišta. Ovaj problem smo riješili tako što smo uveli međuusjeve i CTF”, kaže Yoann Gauchery.
Poslje glavnih kultura sije se što je više moguće međuusjeva, kako zemljište ne bi bilo golo. Više organskog materijala poboljšava strukturu i život u zemljištu. Ranije su međuusjeve sijali u dva prohoda. Tiger DT je poboljšao strukturu zemljišta, a uz pomoć kombinacije Jokera i Partnera se zemljište površinski mješa i sije međuusjev. Ove godine su u jednom prohodu obavili sjetvu, uz pomoć Tigera MT sa diskovima i šiljcima i Partnera. To se obavlja odmah iza kombajna. Diskovi mješaju, a šiljci idu u dubinu od 25 do 30 cm. Terrano FG sitni međuusjeve. Radni organi sitne i raspoređuju žetvene ostatke po površini. Terrano nema valjak, kako bi se spriječio rast korova. Tiger MT i Terrano FG rade na različitim dubinama, ovisno od potrebe. Yoann Gauchery objašnjava: „Naša strategija je jasna: malo strojeva vrhunskog kvaliteta. A njih koristimo maksimalno!“
Revolucija uz CTF
„Kao i mnogi drugi poljoprivrednici upoznali smo CTF na HORSCH-ovim prezentacijama. Mi radimo sa stalnim tragom od 9 m. Naše parcele su prilagođene ovom sustavu. Tako je sabijanje na našim parcelama svedeno na minimum. Vozači koriste već zadate tragove. Tako vršimo najmanji pritisak na naše glavno sredstvo za rad: zemljište“, naglašava ovaj poljoprivrednik.
Agr’Estuaire se odlučio za 9 m umesto 12 m, jer je težina strojeva tako bolje prilagođena močvarnom zemljištu. I raspored slame i kukolja poslje prolaska kombajna, kao i rastresanje stajnjaka su bolji i ravnomjerniji na ovoj širini.
Kada je radna širina strojeva jednom određena, najveći tehnički izazov je bilo postavljanje stalnih tragova. Nijedna parcela nema potpuno prave kutove i zbog topografije močvarnog tla ponekad na svakih 100 do 200 m dolazi neki jarak. Zato prije i poslje jarka imamo dva stalna traga. Po parceli u prosjeku ima pet do sedam stalnih tragova.
Ovaj sustav se primjenjuje na svim parcelama kako bi radnici mogli nesmetano raditi. U svakom traktoru postoji pregled ovih CTF stalnih tragova, koji se mogu točno pratiti.
Nove tehnologije
„Koristimo Trimble GPS sustav i Software Climate Field View za mapiranje, kako bismo pratili naše parcele u realnom vremenu i olakšali prilagođavanje kod nekih promena i prihrane!” kaže Yoann Gauchery i dodaje: „Tako prilagođavamo sjetvu navodnjavanim i nenavodnjavanim parcelama. Tijekom sjetve se prikuplja mnoštvo podataka: gustoća sjetve, udio organskog materijala, vlažnost zemljišta... Svi su dostupni na iPadu. Jednostavno i praktično.“
Šta je sljedeće? Nove kulture...?
„Naš cilj je da stalno poboljšavamo našu strategiju. Ovo je prva godina u kojoj radimo isključivo organski. Željeli bismo da put kojim smo krenuli prilagodimo takozvanim klasičnim kulturama poput kukuruza, soje ili ječma. Na kraju, želimo da se koncentriramo na kulture koje nam donose dobru zaradu“, objašnjava Yoann Gauchery.
I nastavlja: „Naša rotacija usjeva se sastoji pretežno od kukuruza. Zato razmišljamo o diversifikaciji uz pomoć kukuruza šećerca, kokičara ili sjemenskog kukuruza. Jako dobro smo savladali uzhoj ove vrste i želimo da se proširimo na različite sorte kako bismo povećali prihode i iskoristili sustave za navodnjavanje koje već imamo. Ove kulture su pak nešto zahtjevnije. Potrebna su značajna ulaganja i puno truda. Razmišljamo i o uzgoju mahuna ili rajčica.
Stalno radimo na poboljšanju naših sustava. Zato smo u suradnji sa ministarstvom za poljoprivredu Žironde formirali ogledna polja za različite sorte soje. U tu svrhu godišnje koristimo 10 ha. Pokušavamo da razvijemo nove međuusjeve poput pivarskog ječma u kombinaciji sa sojom kao međuusjevom. Imamo i druge ideje, kao npr. kukuruz sa međurednim razmakom od 1,5 m i međuusjevom sa obje strane reda.”
Njegov plan za budućnost glasi: „Nas petorica činimo dobru kombinaciju zanimanja, znanja i iskustava. Zato se nadamo da ćemo u narednih pet godina razviti nove kulture i nove sustave i ova saznanja prosljediti drugima.”