Otvoren za inovacije
Marco Horsch, DE
Poljoprivreda je izložena velikim promjenama, ne samo usljed političkog pritiska, već i usljed pritiska društva. Dosadašnje metode rada u ratarstvu se sve više dovode u pitanje i mnogi poljoprivrednici obrađuju svoje parcele na novi način. Marco Horsch je jedan od njih.
On je preuzeo porodično gospodarsto u Sitzenhofu. Pored toga, zajedno sa Joachimom Suttorom vodi firmu Bintec. Ova tvrtka sa sjedištem u Sitzenhofu pruža profesionalna rješenja za skladištenje žitarica. Zajedno sa svojim zaposlenima, Marco Horsch obrađuje površinu od 300 ha. Tu spada i 80 ha koje uslužno obrađuje za druge. Marco Horsch prakticira petodjelnu rotaciju usjeva.
„Moj strojni park je dosta mali. Jedini strojeve u mom vlasništvu su traktori“, objašnjava Marco Horsch. Kombajne, sijačice i strojeve za obradu zemljišta dijeli sa lokalnim partnerima. Jako mu je važna osnovna ideja lokalne poljoprivrede i podržava je svojim članstvom u udruženju koje zajednički nabavlja i dijeli mehanizaciju.
„U ovakvoj vrsti suradnje obzir prema drugima je od suštinske važnosti. Kod nas to odlično funkcionira. Dobar primjer je naša grupa koja dijeli kombajn. U vrijeme žetve, svaki član je svjestan da mora zauzdati osobni interes. Svi se okupimo i pokušamo se dogovoriti kako da što optimalnije i brže obavimo žetvu. To doduše znači da nekad moramo sačekati dan ili dva dok naša parcela dođe na red!“ Poljoprivrednici zajedno vrše oko 500 ha žitarica i uljane repice jednim zajedničkim kombajnom. Marco Horsch na svojim parcelama namjerno koristi manje i lakše traktore, kako bi što manja težina prelazila preko zemljišta i na taj način ga čuva. Drugi članovi njegove grupe primjenjuju nešto drugačije metode.
Marcova samohodna prskalica je proizvedena 1989. Prskalica PT 150 je prva i najstarija samohodna prskalica koju je HORSCH ikada napravio. Ima radnu širinu od 24 m i tijekom godina su rađene neke prineke.
Utjecaj obitelji
Marco Horsch je u ranoj mladosti posmatrao početke firme HORSCH Maschinen GmbH i zato je pod velikim utjecajem obiteljske filozofije o konzervacijskoj obradi zemljišta. Odrastao je na vrhuncu faze minimalne obrade zemljišta i primjetio je da ovaj način obrade u Schwandorfu i okolini brzo dostiže svoje granice. On se i danas intenzivno bavi zemljištem i istražuje kako da optimizira obradu njegovog zemljišta. Kaže: „Ne zanima me poljoprivreda po receptu. Želim da isprobam nešto novo i da stičem osobna iskustva. Želim uživati u svom radu iako već unapred znam da su neki od mojih brojnih eksperimenata osuđeni na neuspjeh. Uprkos tome, znam da će se moj način rada isplatiti u financijskom pogledu i da moram zaraditi na taj način.“ Trenutno mu odgovara što ima raznovrsnu rotaciju usjeva i što mu to donosi zaradu. Petodijelna rotacija usjeva ima i tu prednost što smanjuje probleme sa korovom. Rotira sljedeće usjeve: žitarica, uljana repica, žitarica, kukuruz, zatim jari cvijetajući usjev ili mahunarka. Ranije je imao intenzivniju rotaciju usjeva u koju je sada dodao mahunarke i kukuruz. Ranije se njegova rotacija usjeva sastojala isključivo od pšenice i uljane repice. Sjetva i žetva su zato bili veoma stresni. Nova rotacija usjeva mu je donijela veliko olakšanje. Prskanje, žetva i sjetva ne moraju se obavljati u isto vrijeme i posao se zato puno bolje organizuje.
„Puno pokusiram sa međuusjevima. Na primjer, ne sijem ih na cijeloj parceli, već samo na jednoj polovini. Moj cilj je da procijenim utjecaj na prinos naredne kulture“, kaže on na to. Izbacio je gorušicu, kako bi isključio njenu nekompatibilnost sa uljanom repicom. Uljana repica je i dalje dominantni lisnati usjev u njegovoj rotaciji. Već nekoliko godina se bavi i uzgojem soje – ne da bi obogatio rotaciju usjeva, već da bi podržao lokalnu poljoprivredu. Za sada je zadovoljan rezultatima: „Prinos iznosi između 3,5 i 4,5 tone. Poslije žetve od soje proizvodimo ulje koje se prodaje isključivo lokalno.“
Marco Horsch nema namjeru da se prebaci na organsku poljoprivredu, ali želi isprobati neke od njenih pristupa. Prije svega one koje se tiču zemljišta. Što se više bavi ovom temom, to mu je jasnije iz kojih razloga je minimalna obrada zemljišta u Schwandorfu krajem 80-ih godina prošlog vijeka dostigla svoje granice. „Tada smo imali jako kratke rotacije usjeva i time smo uništili prednosti koje smo dobili minimalnom obradom. Danas smatram da je bitno duboko rastresti zemljište. Osim toga, tada je držanje na crnom ugaru bila velika greška, a i danas je. Nisu samo međuusjevi važni za stvaranje humusa, već i ostaci korjena koji se raspadaju. Vrijeme u kojem se ne siju glavne kulture treba iskoristiti za međuusjeve koji će pomoći stvaranje humusa u zemljištu. Da smo to znali osamdesetih, sigurno bismo imali više uspjeha sa minimalnom obradom.“ Marco Horsch pak priznaje da na nekim njegovim parcelama ima još potencijala za povećanje humusa. Fokusiran je na to kako da potakne stvaranje humusa u zemljištu sa pozitivnim ekonomskim efektom.
O Marcu Horschu
Marco Horsch je najmlađi brat Philippa i Michaela Horscha. Upravlja obiteljskim gospodarstvom u Schwandorfu. Oženjen je Kanađankom sa kojom ima dva sina. Sa njom je živio godinu i po dana u Kanadi. Tamo je i nastala ideja o firmi Bintec, njegovom drugom poslu pored poljoprivrede. Za njega su jako važni lokalna poljoprivreda i primjena novih ideja. Otvoren je i za sjetvu specifičnih kultura.
Industrijska konoplja kao dodatak rotaciji usjeva
Kako bi povećao udio humusa u zemljištu, Marco ne pokusira samo sa međuusjevima, već planira i podsjetvu kukuruza. U budućnosti će biti puno više raznovrsnosti na parcelama. Zbog toga se ne plaši krenuti novim putem. Prošle godine je počeo da sije industrijsku konoplju. „Jedan mladi radnik u HORSCH-ovom odjeljenju za marketing mi se obratio. Pored toga što radi u HORSCH-u, osnovao je lokalnu start-up tvrtku, koje sjeme industrijske konoplje obrađuje u životne namirnice. Pitao me je bih li mogao da posijem industrijsku konoplju. Ja sam uvijek otvoren za nove ideje i spreman pomoći mladoj lokalnoj tvrtci. Brzo sam se odlučio na to da mu pomognem. U prvoj godini sam posijao konoplju na 10 ha. Tu izmjenu sam lako uključio u svoju rotaciju usjeva, tako što sam dio zemljišta namjenjenog mahunarkama odvojio za konoplju.“ Prinos od 1 tone po hektaru je bio uspeh, ali je bilo teško doći do njega. Koristili su kombajn koji nije odgovarao ovakvom usjevu i neisječene biljke su bile svuda po parceli. To se ispostavilo kao velika greška. Obrada poslje žetve je bila jako teška i uspjeli su da je obave tek uz pomoć HORSCH Tigera MT. Ovaj razrivač je kombinacija teške tanjirače i šiljaka za duboku obradu. Da bi usitnili konoplju, koristili su samo diskove, što je dovelo do toga da parcela nije bila dobro iznivelirana. Razlog za to je velika količina konopljine slame koja je ležala svuda u hrpama. To može biti problem prilikom prskanja ili gnojenja. Marco Horsch će i ove godine sijati industrijsku konoplju, ali je naučio nešto iz svojih grešaka. Planira nakon kosidbe konoplje posijati jari usjev, kako bi imao dovoljno vremena da intenzivnije obradi žetvene ostatke. Zatim će ih ostaviti da se osuše. Osim toga, na kombajnu će obaviti neke modifikacije kako bi žetva protekla bez problema. Sa ekonomskog stanovišta, prošlogodišnja sjetva industrijske konoplje se isplatila. Velika kompetitivnost konoplje potiskuje korov, tako da posebne mjere zaštite i dodatno gnojenje nisu potrebni. Konoplja je tako obogatila i rotaciju usjeva i rezultate gaspodarstva.
Alternativne mjere zaštite bilja
Sljedeći cilj Marca Horscha je smanjenje upotrebe sredstava za zaštitu bilja i upotreba alternativnih sredstava poput fermenata. „Često razgovaram o tome sa drugim poljoprivrednicima. Razvio sam sopstvene postupke za stvaranje fermenata. Ova oblast je još uvek nerazvijena. Ne postoje naučno ispitane metode.“ Marco Horsch smatra da se kroz ovakav razvoj poljoprivreda može prikazati društvu u drugačijem svetlu. U budućnosti moramo smanjiti upotrebu sredstava za zaštitu bilja, uštedjeti na gnojivu, a opet održavati prinose na istom nivou.
Stvaranjem humusa u zemljištu se zadržava CO2 i poljoprivrednici na taj način mogu doprinijeti očuvanju klime. Međutim, Marco Horsch naglašava da se ove prednosti moraju aktivno predočiti društvu. Po njegovom mišljenju, poljoprivrednici su u prošlosti morali otvorenije pričati o svom radu – pa i o greškama koje su napravili. „Poljoprivreda se trenutno nalazi u fazi velike promjene. I ja sam godinama primenjivao poljoprivredu „po receptu“ i previše se oslanjao na naučnike i konsultante. Kod mene je to doduše dosta dobro funkcioniralo, ali sam zaboravio kako da razmišljam samostalno. Puno stvari je ostalo po strani, pogotovo u području zaštite bilja. Sada sam došao do točke kada sam istražujem koje mogućnosti još imam pored poljoprivrede na recept“, kaže Marco Horsch na kraju intervjua.
terraHORSCH će i u budućnosti pratiti kako Marco Horsch prakticira svoje bavljenje poljoprivredom i koliko je uspješan u svojim alternativnim metodama.