Zatvaranje ciklusa
Georg Mayerhofer je poljoprivrednik pun ideja. Neke je već isprobao i postigao veliki uspjeh. Stalno je u potrazi za novim metodama kako bi svoje poslovanje prilagodio budućnosti. terraHORSCH ga je posjetio u Ortenburgu u Bavarskoj.
Tokom naše posjete početkom studenog, Georg Mayerhofer zapravo nije imao puno vremena. Sezona žetve kukuruza je i dalje bila u punom jeku. I pritom mora redovno provjeravati pogon za sušenje. Na kraju je sa nama proveo više vremena nego što je prvobitno planirano, jer je imao mnogo toga za pokazati i ispričati.
Georg Mayerhofer je postao poznat širom zemlje kao osvajač titule „Poljoprivrednik godine 2017“ koju dodjeljuje Ceres Award. Već tada je žiri utvrdio da Georg nije bježao od primjene novih metoda, pa čak i od njihovog unapređenja. To na primjer važi za metodu obrade u trake (StripTill). Georg Mayerhofer je modificirao standardni uređaj za obradu u trake na takav način da je bio u mogućnosti ulagati digestat pomoću crijeva. „StripTill se izuzetno dobro pokazao na mojoj zemlji“, kaže ovaj poljoprivrednik. „Iako naše zemljište varira od pjeskovitog do glinovite ilovače i mnoge kolege su me odgovarale od toga. Zaštita od erozije je kod nas posebno važna. A imam i okopavine kojima je potrebno gnojenje. To je jako dobar sistem sa trakama dijagonalno u odnosu na padinu i pristupom koji čuva zemljište, bez vožnje sa velikim rezervoarom po međuusjevima. Tim prije što smo digestat ugradili vrlo plitko na samo oko 15 cm. Ali za mene, problem je bio glifosat bez kojeg ovaj postupak ne funkcionira. Ja za svoje poslovanje tražim dugoročnu perspektivu koja uopće ne zavisi od poljoprivredne kemije, a pogotovo ne od određenog aktivnog sastojka. Zato se trenutno nalazimo u fazi prelaska na organsku poljoprivredu. Neko vrijeme sam razmišljao o tome da se više okrenem hibridnoj poljoprivredi. Probao sam već dosta stvari u tom pogledu, kao što je uzgoj uljane repice bez insekticida. I to je dobro prošlo. Ali da budem iskren, cijena ne odgovara. Unatoč pregovorima o DLG Certifikatu o održivosti, na primjer, trgovci nisu bili spremni platiti malo veću cijenu. Dodatno je presudila činjenica da imamo kapacitete za 1.450 tovljenih svinja. Već duže vrijeme radimo na dobrobiti životinja, na primjer smanjenjem popunjenosti i stvaranjem prostora za kretanje. Konvencionalni uzgoj svinja sa rešetkastim podovima svakako ne smatramo modelom za budućnost.“
Prelazak na organsku proizvodnju
Georg Mayerhofer je 1. srpnja 2021. prebacio 350 ha svojih oranica na organsku proizvodnju. Sa namjerom se učlanio u asocijaciju Naturland: „Kod njih mi se sviđa što su veliki i međunarodni“, kaže on. „To je važno u globaliziranom svijetu. I pritom mogu sam donositi odluke. Tu su i razne društvene komponente. Na primjer jednosatne konzultacije između odgajivača prasadi i tovljača. To je pošteno i obje strane zarađuju novac. Do sada se nisam bavio organskim uzgojem svinja, ali ću se uskoro pozabaviti ovom temom.“
Ključni momenat je bilo postrojenje za bioplin. Mayerhofer drži 75%, a ostalih 25% drži njegov kolega koji se bavi konvencionalnom poljoprivredom. Georg želi da to tako i ostane. U suprotnom bi se suradnja morala raskinuti. Trenutno je dozvoljena upotreba 30% eksternog biljnog supstrata. Dodatni faktor je bio to što je konverzija rezultirala sa manje osoke. Postrojenje međutim radi sa bonusom za toplotu i osoku. Pošto slijedeće godine ističe period subvencioniranja, važit će novi okvirni uvjetii.
Georg Mayerhofer jedva čeka početi sa organskom proizvodnjom. Posebno je uzbuđen zbog specijalnih kultura. Međutim, on već zna mnoge stvari. „Naročito mi se dopadaju pristupi regenerativne poljoprivrede sa trajnim ozelenjavanjem i minimalnom obradom zemljišta“, objašnjava ovaj poljoprivrednik. „Već sam vidio mnogo dobrih primjera u praksi i već sam mogao osobno steći iskustvo. Već nekoliko godina ne koristimo plug. Ali ja to ne gledam ideološki. Ne koristim plug, kad god je moguće. Koristim ga samo po potrebi. Kao na primjer ove godine. Zbog vlažnih uvjeta tokom žetve, morao sam orati na nekim njivama. Rezultat je znatno bolji nego na parcelama koje su obrađivane samo gruberom. Tamo su i dalje vidljivi tragovi kombajna. Sve u svemu, moj cilj je da kombiniram regenarativni pristup sa organskom poljoprivredom.“ Fokus je takođe na formiranju humusa. „Zbog klimatskih promena i erozije izazvane vetrom i vodom moraćemo da učinimo mnogo više“, kaže poljoprivrednik odlučno.
Striktna podjela
Georg Mayerhofer trenutno stječe iskustva. Na primjer, tokom perioda konverzije u plodored je uvijek djetelinu i kombinaciju grahorice i raži na 40 ha. Kombinacija grahorice i raži stvara dobre preduvjete za heljdu.
Svi njegovi usjevi su podijeljeni u dvije kategorije: u one koji se mogu obraditi međurednim kultivatorom i one koji se ne mogu obraditi međurednim kultivatorom. Drugim riječima, kukuruz ili soja se ne siju na padinama. Interesantna je i organska šećerna repa, ali on nema kvotu za nju. Tamo gdje je teren i malo neravan, Mayerhofer pravi antierozivne trake široke 15 do 30 m. Na njima uglavnom raste kombinacija grahorice i raži i podsijan usjev. Njih ne gnoji. Cilj je da se prvi put kosi u srpnju i po mogućnosti još dva puta. Ono što kompletira ovaj sistem je da se otkos koristi za postrojenje za bioplin.
Preostale parcele su pod kvalitetnim međuusjevima sa otpornim komponentama. Nakon minimalne obrade tu je u proljeće moguće posijati okopavine. Mayerhoferovim kolegama je potrebno vrijeme da se naviknu na njegove parcele. Dok svi pokušavaju da dobiju što veće parcele, on ih namjerno prekida. Prema Mayerhoferu, dodatni trud je prilično ograničen.
Da bi opasnost od erozije sveo na minimum, poljoprivrednik je uveo zaštitne pojase sa kombinacijom grahorice i raži u svoje usjeve. 
Svi usjevi su podeljeni na one koji se mogu obraditi međurednim kultivatorom i one koji ne mogu. 
Kroz usjev se proteže pojas livadskog bilja namijenjenog insektima. On je i životni prostor za mala stvorenja.
„Želimo odgovoriti na zahtjeve ovog vremena raznovrsnim plodoredom i konstantnim zazelenjavanjem“, kaže Georg Mayerhofer. „Ostaje da se odluči kako će točno izgledati ovaj plodored. Obično planiram dvije godine unaprijed. Pored soje, interesantne su svakako organska kvinoa, heljda, suncokret i amarant. Što se tiče i okopavina, plodored ćemo tako organizovati da u njima redovno budu djetelina ili kombinacija grahorice i raži. Trenutno sijemo silažni kukuruz, soju, ozimu pšenicu, ozimu tritikalu, ozimi ječam, ozimi bob, sulfijum i nešto ječma. U godini konverzije smo se odrekli ozime uljane repice i ozime durum pšenice. Tu su i djetelina, i grahorica i raž od kojih nijedna nije gnojena. Pored toga, posijao sam i ljulj kao trajni pokrovni usjev.“
Zavisi od ljudi
Ovaj poljoprivrednik je jako zadovoljan radnicima koje trenutno ima: „Imam posebno dobar odnos sa Sebastianom Ernstom, koji radi za mene puno radno vrijeme. On je pravi profesionalac. Puno razgovaramo o našim idejama i zajedno razvijamo posao. I Martin Gruber, naš sadašnji pripravnik, se odlično uklopio. Imam jako lijepa iskustva i sa praktikantima. Zapošljavam još tri dodatna radnika koje plaćam 450 € , koji uglavnom voze traktor ili rade sa životinjama. I naravno, moj otac nam pomaže koliko je u mogućnosti.“
Što se tiče traktora, trenutno ima tri komada. U planu je kupovina još jednog. Najveći ima snagu od 250 KS. Posjeduje i vlastiti kombajn. Georg Mayerhofer generalno nema previše mehanizacije. Kad god je moguće, dijeli strojeve sa drugim poljoprivrednicima. Po njegovom mišljenju, ono što se apsolutno mora obaviti na vrijeme je okopavanje i špartanje. Već posjeduje međuredni kultivator Transformer VF radne širine 6 m, a za slijedeću godinu planira nabavku drljače. Izbor je pao na HORSCH Curu. „Strojevi me impresioniraju sa tehničke strane“, kaže poljoprivrednik. „Već duže vrijeme surađujem sa HORSCH-om. Naše filozofije se jednostavno poklapaju, jer nas zanimaju stvari koje se stalno razvijaju. Osim toga, osobni kontakt i konsultacije sa njihovim zaposlenima su vrlo inspirativni.“ Međutim, svoju HORSCH prskalicu je nedavno prodao iz očiglednih razloga.
Ovdje nam poljoprivrednik pokazuje rezultate rada sa HORSCH Transformerom. 
Do sada je poljoprivrednik radio sa jednim demo strojem. Međutim, već planira nabaviti HORSCH Curu. 
Georg Mayerhofer radi sa preciznom sijačicom iz HORSCH- ovog asortimana.
Ne ide bez GIS-a
Mayerhoferu je bitna primjena geografsko informacionih sistema. On prije svega radi sa JD operativnim sistemom, koji integrira podatke kao što su mapiranje prinosa ili kontrola stalnih tragova u Farm Facts. Cijela stvar ne bi funkcionirala bez pomoći IT-a. Trenutno obrađuje 120 parcela (18 pod kukuruzom, 17 pod pšenicom, 9 pod ječmom), koje su često prožete antierozivnim trakama. Ovi veliki brojevi imaju i pozitivne strane: „Ovako imamo priliku napraviti izmjene u plodoredu, koje imaju pozitivne efekte na biodiverzitet.“ Ovo potonje je posebno važno za Georga Mayerhofera. U našem obilasku sa njim prolazimo pored parcele posred koje se nalazi traka od šest metara na kojoj raste šarena mješavina biljaka. „Ovo je mjesto za insekte koje smo stvorili da bismo osigurali stanište za mala stvorenja, ali i za ptice,“ objašnjava Mayerhofer. „Ovo je dio istraživačkog projekta koji je naučno podržan.“
Perspektiva
Još uvijek je nejasno kako će se odvijati spomenuti tov svinja na organskoj farmi. Ali Georg Mayerhofer već ima planove. „To bi se jako dobro uklopilo sa poslovanjem gospodarstva, posebno s obzirom na trenutne cijene svinja iz organskog uzgoja. Razmišljam o renoviranju svinjaca i korištenju samo tri svinjca u odnosu na dosadašnjih pet. Ali o tome ću još razmisliti. Svinjci su plaćeni, a moj otac ih je održavao u veoma dobrom stanju. Bilo bi dobro poboljšati vlastitu organsku stočnu hranu. Jedina poteškoća koju vidim je kupovina prasića.“ To bi bilo u skladu sa drugom idejom koja se već sprovodi: proizvodnja veoma kvalitetne govedine Wagyu. Georg Mayerhofer već formira krdo. Sa proizvodnjom mesa će krenuti tek kada bude imao potreban broj grla. Svoje planove objašnjava na slijedeći način: „Stoka je na odvojenom imanju. Tamo mogu koristiti zimsku štalu i po potrebi je proširim. Tamo su pašnjaci koje mogu pokositi, a zatim i ograditi. Finalni tov bi obavljao vlastitom proteinskom stočnom hranom. Čak i ako smo moji radnici i ja strastveni ratari. Uvijek treba razmišljati u ciklusima. A stočarstvo je jednostavno dio toga.“
