Razuman izbor

Arnaud Caillouel iz Normandije se od 2004. godine bavi poljoprivredom. Godine 2012. je preuzeo gospodarstvo svojih roditelja. Uvijek traži mogućnosti za poboljšanje i dalji razvoj. Za terraHORSCH govori o mehaničkom suzbijanju korova i budućnosti poljoprivrednika koji uslužno obrađuju zemlju.

Arnaud Caillouel je ostao vjeran tradicionalnim kulturama u Normandiji, lanu i šećernoj repi. Međutim, stalno pokušava proširiti obiteljski posao. Kako je stočarstvo u regiji opadalo, a sa njim i površine za uzgajanje silažnog kukuruza, poljoprivrednici su počeli sijati šećernu repu. Po tamošnjem uobičajenom plodoredu, šećerna repa se sije svakih sedam do osam godina i tamošnji poljoprivrednici se tog redoslijeda striktno pridržavaju. Arnaud Caillouel to objašnjava slijedećim riječima: „Znamo da bi uzgoj šećerne repe mogao postati težak sa ekonomske točke gledišta kada se završi kvota. Međutim, još uvijek postoji tvornica šećera „Saint Luis“ u Etrepanjiju, pa zato imamo sigurnog kupca. U Normandiji šećerna repa i dalje daje dobre prinose i ostaje važan dio rotacije usjeva. Zato smo odlučili da ne budemo pesimistični, već da vjerujemo u ovu biljnu kulturu i da nastavimo ulagati u odgovarajuće strojeve.“
Strategija njegovog gospodarstva koje uslužno obrađuje zemlju se zasniva na nekoliko stupova. Prvi je krug klijenata. Arnaud Caillouel pridaje veliku važnost redovnim klijentima i prilagođava se njihovim zahtjevima. Drugi stup je mehanizacija. To ga značajno izdvaja od konkurencije. On nudi strojeve koje rijetko viđate u regiji – potpuno opremljene, robusne i precizne. Poljoprivrednici uglavnom ne kupuju takve strojeve, jer je prosječna veličina gospodarstva u tom dijelu svega oko 150 hektara. Osim toga, takvi strojevi zahtijevaju znanje koje poljoprivrednik ne može lako steći. I posljednje, ali ne najmanje važno, on pokušava što bolje optimizirati radno vrijeme svojih radnika. Svaka nova poslovna grana mora osigurati neophodno iskorištavanje kapaciteta kako bi radnici imali posla tokom cijele godine. Tako više ne mora zapošljavati sezonske radnike i tako zadržava stručno znanje svojih stalnih traktorista, koji ne samo da su dobro upoznati sa strojevima, već ih klijenti poznaju i cijene.
Arno Keluel dodaje: „Tako su nam se postavila sasvim nova pitanja. Moji klijenti su sve više zabrinuti za budućnost poljoprivrede. Isto tako brinu kako će biti bez glifosata ili zbog rezistentnosti kod korova. Iako su naše rotacije usjeva prilično široke, sve je teže suzbiti ljulj i lisičji rep. Većina mojih klijenata prakticira konvencionalnu poljoprivredu. Svoje probleme sa korovom po običaju rješavaju pomoću kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Ali na vrhuncu sezone traže i druga rješenja. Zato sam odlučio uložiti u međuredni kultivator. Sada od travnja do lipnja mogu obraditi šećernu repu njime, u fazi kada ima četiri lista i dok potpuno ne prekrije zemlju, jer je sjetva u velikom međurenom razmaku od 50 cm. Sada međurednim kultivatorom obradim između 250 i 300 hektara šećerne repe.“
90% njegovih klijenata najprije prska korov i tek onda poseže za mehaničkim suzbijanjem korova. Arnaud Caillouel je odlučio okrenuti ove korake. Prvo primjenjuje mehaničko suzbijanje korova, a herbicide koristi u krajnjem slučaju. „Mislim da je to najbolje rješenje ako već želimo da odgovorimo na očekivanja potrošača koji žele da smanjimo količinu pesticida“, objašnjava Arnaud Caillouel. „Koristim međuredni kultivator od 2015. i utvrdio sam da su ukupni troškovi, uključujući nabavu, radno vreme i potrošnju goriva po hektaru, isti kao i kod primjene pesticida. Za jedan sat poprskate 10 ha, dok sa 12-rednom međurednim kultivatorom treba pet sati za istu površinu. Moje gospodarstvo je moj laboratorij za istraživanje. Ostali poljoprivrednici u okolini se često zaprepaste metodama uzgoja koje isprobavam na mojim njivama, ali na ovaj način mogu da im dam novu temu za razmišljanje. Nadam se da će moji testovi, posebno kod šećerne repe i uljane repice navesti poljoprivrednike da koriste moje usluge.“

Zašto međuredni kultivator?

U području Eure često pada kiša. Zemljište je plodno i zato korov niče prilično brzo, sa tendencijom da se jako širi i brzo raste. „Probali smo da suzbijemo korov u pšenici rotacionom frezom, ali svake druge godine rezultati nisu zadovoljavajući. „Ili se ljulj razvija podjednako dobro kao i pšenica ili je zemlja previše vlažna da bi se ušlo u njivu“, opisuje situaciju Arnaud Caillouel.

Transformer na testu

Arnaud Caillouel je imao priliku isprobati međuredni kultivator HORSCH Transformer 6 VF na svom imanju. Njegova iskustva su slijedeća: „Stroj koji sam ja testirao tada još nije ušao u masovnu proizvodnju. Iako sam bio veoma skeptičan prema kameri, radila je jednostavno i pouzdano. Kao i kod sve optike, bilo je poteškoća tokom zalaska sunca, kada se svijetlost reflektuje u lećama. Mi smo nastavili usavršavati podešavanja i na kraju smo postigli jako zadovoljavajući rezultat.
Stroj vrlo brzo reagira na informacije koje dobiva od kamere – to je bilo zaista nevjerovatno. Osim toga, u krivinama pri brzini od 4 do 5 km/h nijedna šećerna repa nije oštećena. Reagiranje i pouzdanost su odlični – odmah se primjeti da je u pitanju HORSCH-ov stroj!
Uspio sam obraditi do 2 cm od mladih biljaka, tako da je samo 10% površine ostalo neobrađeno. U usporedbi sa manualno kontroliranim kultivatorom koji trenutno imam, razlika je jasna: do 20% površine je ostalo neobrađeno.
Uglavnom sam radio sa pačijom nogom. Ona ne miješa zemlju i radi na isti način kao moj stari stroj. Habanje je bilo minimalno. Uspio sam obraditi 250 hektara sa istim setom radnih tijela. Inače u prosjeku obradim samo oko 65 hektara. Također sam probao radna tijela sa ojačanim vrhovima. Definitivno su bolji od svega što postoji na tržištu, nisu pokazali znake habanja.
Kultivator je bio opremljen sitnilicama iza šiljaka, pri čemu sitnilice ne vrše nikakav pritisak. One distribuiraju korov tako da uvene na suncu i uklanjaju grude zemlje koje su izašle na površinu sa korovom. Zapravo, ako se korov presiječe i ostane uspravan posle prolaska međurednog kultivatora može opet rasti, ako padne kiša.
Dubina jedinica se podešava pomoću osigurača. Ovaj sistem je dobar, zato što je jako jednostavan. Podešavanje se može obaviti jako fino, pomoću 12 rupa sa razmakom od 0,5 cm. Nije potreban nikakav napor. I dijelovi sitnilice se podešavaju preko osigurača. Pojedinačni redovi se vrlo lako isključuju. Uspio sam da to kontroliram direktno iz mog Fendta 516. Predložio bih da se stroj opremi cilindrom dvostrukog djelovanja kako bi se postigla bolja reaktivnost kada elementi prodru u zemlju. U svakom slučaju bi pružio veću podršku na uvratinama.“