Zdravo,
zovem se Phillip Krainbring, imam 33 godine i oženjen sam. Odrastao sam na selu u Schleswig-Holsteinu. Poslije mature sam nastavio obrazovanje u poljoprivredi i konačno stekao zvanje mastera poljoprivrednih znanosti. Trenutno sam upravnik na gospodarstvu u Magdeburger Börde. Sretan sam što mogu reći da sam svoj hobi pretvorio u svoje zanimanje.
Iskrene promjene
Poljoprivredni inženjer Phillip Krainbring upoznaje ljude sa ratarstvom i potiče dijalog preko društvenih medija. Može dosta toga ispričati: od 2016. upravlja gospodarstvu od 440 hektara. Kao upravitelj određuje rotaciju usjeva, brine za odabir odgovarajućih sorti, određuje koliko će se sredstava za zaštitu koristiti i koristi moderne biološke preparate.
Ovaj 33-godišnjak koristi najbolje iz konvencionalne i organske proizvodnje. Kod žitarica i kukuruza se oslanja na sjeme tretirano elektronima i preparate sa mikroorganizmima. Na taj način sve manje koristi kemijska sredstva i mineralna gnojiva. Njegov cilj je smanjiti upotrebu azota za 30 do 50%, fungicida i insekticida za polovinu, a da regulatore rasta potpuno izbaci iz upotrebe. Za terraHORSCH je ispričao šta ga je navelo na to:
„Ove godine sam dobio nagradu CeresAward u kategoriji ‘Ratarstvo’ – to je za mene nešto sasvim posebno, pošto je moj otac pobijedio u istoj kategoriji 2015. godine i ja sad idem njegovim stopama. CeresAward pruža mogućnost da pokažemo kojim novim putevima poljoprivreda može krenuti, koje inovacije guramo i koje ideje razvijamo kako bismo pripremili poljoprivredu za budućnost. To je u mojim očima veoma važno, pošto se suočavamo sa velikim izazovima i promjenama.
Sa jedne strane primjećujemo da smo našim načinom proizvodnje dosegli granice. Bilo da je to rezistencija, stagniranje ili opadanje prinosa, preveliki i preteški strojevi, ekstremni vremenski uvjeti i još mnogo toga. Listu možemo dopunjavati unedogled. Međutim, na te izazove smo pristali odabravši da se bavimo ovim zanimanjem. Posebna draž poljoprivrede je što se konstantno razvijamo i ne stojimo na istom mjestu. Po mom mišljenju, tu se ne radi samo o najnovijem stroju, slijedećem visokotehnološkom rješenju ili digitalizaciji. Za mene je razvoj vraćanje na teme koje ne privlače veliku pažnju. Eto na primjer zemljište. Ono može puno pružiti. Pa ipak ranije smo ga promatrali samo kao ‘noseću supstancu’ za sjeme, sredstva za zaštitu bilja i gnojivo. Tu postoji veliki potencijal koji još nismo upoznali i koji potcjenjujemo.
CeresAward
Poljoprivreda je danas sve više u fokusu javnosti – održiva upotreba resursa, zaštita životne sredine i klime su neke od tema o kojima svi pričaju u okviru osiguravanja dovoljno životnih namirnica. Sve veću ulogu igra želja za transparentnom proizvodnjom i transparentnim porijeklom proizvoda.
Zato je stvoren CeserAward kao priznanje za izuzetne doprinose poljoprivrednika u Njemačkoj u 11 različitih kategorija. Ovo priznanje je platforma koja javnosti predočava vještine i doprinose poljoprivrednika u Njemačkoj – u sektoru poljoprivrede i izvan njega. Dodjela CeresAward je gala događaj koji se održava svake godine. HORSCH je sponzor kategorije „Ratarstvo”.
Sa druge strane, odjednom smo izloženi društvenom i političkom pritisku koji prije pet do deset godina nismo mogli zamisliti. Društvo zahtjeva da radikalno promijenimo način na koji se bavimo poljoprivredom, a politika reagira na ove zahtjeve ograničenjima i zabranama. Mnogo ljudi više nema nikakvu vezu sa poljoprivredom i ne poznaje današnji način proizvodnje. A otkud bi to znali? Pomislimo samo na nas i područja sa kojima nemamo dodira. Ja nemam pojma kako izgleda radni dan medicinske sestre ili dizajnera. U prošlosti smo propustili govoriti o razvoju poljoprivrede.
Lako ljudi imaju malo dodira sa nekom temom ili malo znanja o njoj, to ne znači da o njoj ne pričaju. Upravo tu se nalazi naša šansa. Poljoprivreda je tema od velikog interesa i moramo taj interes iskoristiti. Hajde da pričamo o našem poslu! Ali ne kroz brojeve, činjenice i znanstvene podatke. Mi i naš posao možemo poslužiti kao inspiracija. Postoji toliko lijepih doživljaja, situacija i priča koje možemo ispričati sa ponosom. Ali iskreno. Nema uljepšavanja. Kao primer bih želio navesti sredstva za zaštitu bilja. Sredstva za zaštitu bilja imaju nuspojave – kraj priče! Kao AgrarScout mnogo putujem po gradovima gdje govorim o poljoprivredi. Sredstva za zaštitu bilja odnosno pesticidi su uvijek važna tema. Ako govorim samo o tome koliko su ova sredstva važna i super, niko me neće slušati ili će navoditi argumente protiv njih. Ali ako svijesno pričam o nuspojavama, razgovor prelazi na sasvim drugi nivo. Moramo priznati da smanjena upotreba pesticida nije naša zasluga. Na to su nas djelomično prisilile regulative, ograničenja i zabrane. Zato ne možemo preuzeti zasluge za to. To nije istina.
Ne smijemo više čekati! Moramo se priključiti diskusiji proaktivno. Važno je da se sami uključimo u kritične teme, a ne da čekamo da se drugi uključe. Samo tako možemo utjecati na diskusije. A to ide samo u kombinaciji sa samokritikom. Ko danas još tvrdi da je poljoprivreda dobra takva kakva jeste i da sve radimo kako treba, taj nije ništa razumio! Ne uzgajamo životinje na odgovarajući način, ne radimo uvijek na održiv način itd. Ali ako se sami ne bavimo ovim temama i ne pokažemo da želimo nešto promijeniti i da nastavimo sa promjenama, pritisak na nas će se povećati.
Mislim da sa iskrenošću, dozom samokritike i voljom da se odvažimo na nešto novo, mi poljoprivrednici možemo pokazati da želimo promijeniti nešto iznutra.“