Home » Izdanje 18-2019 » Reportaža o firmi » Optimalno korišćenje resursa: Timmis Farms Ltd (GB)

Optimalno korišćenje resursa

Timmis Farms Ltd (GB)

Ostati uvek fleksibilan i raditi u dve grane koje se dopunjuju, ratarstvu i živinarstvu - na osnovu toga je H. Timmis Farms Ltd uspela da se proširi, zadrži dobro obučeno osoblje i optimalno iskoristi raspoložive resurse. terraHORSCH je posetio kompaniju u Velikoj Britaniji.

Još od 1927. godine se porodica Timmis bavi poljoprivredom u blizini mesta Telford u grofoviji Shropshire, u Engleskoj. H. Timmis Farms Ltd je najpre bila farma koja se bavila samo ratarstvom. Danas obrađuje skoro 1.500 hektara (3.500 akra). Pre četiri godine se farma proširila na uzgoj živine.

Danas je vlasnik i direktor Rob Timmis, unuk osnivača farme. Njemu pomaže pet zaposlenih: po jedan glavni i odgovorni za sektore ratarstva i uzgoja živine, kao i tri radnika sa punim radnim vremenom. Prema Davidu Pughu, direktoru sektora za ratarstvo, dva ogranka farme rade nezavisno jedan od drugog, ali se dopunjavaju tako dobro da šestočlani tim ima posla preko cele godine.m das ganze Jahr über ausgelastet ist.

1997. godine je Rob Timmis preuzeo farmu, kojom je do tada bilo upravljano eksterno. Od tada se opet sam brinuo o ratarskoj proizvodnji i povećao je površine kupovinom zemlje. U sledećem koraku je postao aktivan u obradi zemlje po ugovoru za druge poljoprivrednike. Danas se oko polovine površina koje obrađuje nalazi u njegovom vlasništvu.

Da bi se farma proširila i da bi sebi osigurao dodatni, konstantni izvor prihoda, Rob Timmis je započeo posao sa uzgojem živine. Danas farma proizvodi 297.000 brojlera po jednom šestonedeljnom ciklusu. Potrebna je dodatna nedelja da bi se hale opet pripremile za sledeći ciklus.

Proširenje i obnovljiva energija

Prvobitni plan je bio da se đubrivo iz hala sa brojlerima koristi na samoj farmi. „Prvih nekoliko godina smo ga rasturali po njivama“, objašnjava poljoprivrednik. „Međutim, problem je što ono sadrži jako puno azota. Uzgajamo isključivo zimske kulture, kojima preko zime nije potrebno mnogo azota, nego tek u proleće. Zbog toga se ova hranljiva supstanca nepotrebno trošila. Sada koristimo mulj dobijen iz prerade otpadnih voda, što je za naše zemljište mnogo bolje i dosta slično što se troškova tiče. Bogat je fosfatom, pospešuje rast korena i obezbeđuje dobar razvoj biljaka.” Đubrivo iz hala se prodaje susednim farmama. Na taj način se pokrivaju troškovi nabavke mulja iz prerade otpadnih voda.“

Rob Timmis je ideju da uđe u proizvodnju živine razmatrao još tokom svojih studija. Redovan prihod koji je sa tim bio povezan i poboljšanje likvidnosti farme u jednom sedmonedeljnom ciklusu koji se može planirati izgledali su mu kao isplativa perspektiva za farmu. Prebacivanje na obnovljive energije učinilo je projekat još interesantnijim. „Pilićima je potrebno mnogo toplote i pošto istu možemo da proizvedemo pomoću sopstvenih izvora energije, još ćemo za to biti i plaćeni preko premija za isporuku električne energije u mrežu”, dodao je David Pugh.

Plaćanje tarife za isporuku električne energije u mrežu je program vlade, kojim treba da se podstaknu investicije u proizvodnju obnovljivih energija. Proizvođačima se pri tom nude dugoročni ugovori. RHI (Non-Domestic Renewable Heat Incentive = program za podsticaj proizvodnje obnovljive toplote za nekućnu upotrebu) je ekološki program britanske vlade, koji nudi finansijske podsticaje, ako preduzeća krenu sa proizvodnjom toplote iz obnovljivih izvora.

Toplota iz zemlje na farmi dolazi iz 100 bušotina, koje sežu do dubine od 100 m. Voda koja se upumpava u bušotine, ponovo se crpi za dva stepena toplija i izmenjivači toplote koriste tu energiju za grejanje hala sa brojlerima.
„Razmatrali smo i druge obnovljive izvore energije“, kaže Rob Timmis. „Na primer postrojenje za biogas, ali nismo želeli da menjamo koncept rada. Želimo da se bavimo poljoprivredom, kako bismo proizvodili namirnice, a ne energiju. Druga opcija je biao postrojenje za biomasu, ali u tom slučaju gorivo uvek mora da se dokupi i onda ste podložni fluktuacijama na tržištu.”

Privlačenje radnika

Uz pet stalno zaposlenih radnika, Timmis Farms zapošljava dodatno i jednog studenta sa Harper Adamsa, jednog od vodećih poljoprivrednih fakulteta u Velikoj Britaniji, koji tu obavlja 14-mesečnu praksu. Rob Timmis i David Pugh su takođe apsolventi te visokoškolske ustanove i rado joj pomažu kroz mesta za obavljanje prakse – pre svega zato što znaju koliko je praktično iskustvo važno za studente.

O tome Rob Timmis kaže: „Pošto mašine i metode obrade zemlje postaju sve zahtevnije, nije optimalno obučavati radnike samo za jednu sezonu i onda ih opet izgubiti. Zbog toga želimo da imamo dobro obučenu, stalnu ekipu. Ako je na primer na redu smena u kokošinjcima, nedelju dana se vrlo intenzivno radi, ali u tom vremenskom periodu kratkoročno možemo da angažujemo ceo naš tim na tom zadatku. Takva fleksibilnost znači da zadržavamo naše dobro obučene radnike i da za njih ima posla preko cele godine. A osim toga možemo da koristimo ljude svuda, tako da kod prskanja mogu da se menjam sa svojim kolegama.”

Fleksibilan sistem obrade

Sposobnost brzog prilagođavanja novim uslovima i uticajima je važan princip rada farme Timmis Farms. To važi i za planiranje ratarskih radova. Farma radi sa dve sejalice – jednim Prontom DC radne širine od četiri metra i jednom Focusom TD radne širine od šest metara, jednim Jokerom 6 RT i jednim Sumo Quatro. Tako David Pugh ima opremu i fleksibilnost koja mu je potrebna za obradu zemljišta i setvu.

90 % onoga što Timmis Farms gaji čine ozima pšenica, ječam i uljana repica, kao i malo ozimog ovsa. Tome treba dodati još neke prolećne sorte, ali one se prema rečima Davida Pugha uzgajaju samo zbog rotacije useva i suzbijanja korova. 
„Imamo srednja do lakih zemljišta“, kaže David Pugh. „Zbog konstantnih prinosa smo se odlučili za ozime žitarice. Problem kod prolećnih kultura je što je u sušnoj godini žetva slabija. A to se nažalost sve češće dešava.”

Pre osam godina je Timmis Farms kupila farmu koja je imala problema sa mišjim repkom i odlučila se za strategiju „nulte tolerancije”. O tome David Pugh kaže: „Zahvaljujući faktorima kao što su rotacija useva, kasna setva i ručno uklanjanje korova prilično smo brzo rešili problem. Morate  biti uporni, ali nije nemoguća misija.“ Farma uglavnom radi sa minimalnom obradom zemljišta, povremeno i sa plugom, kada se treba boriti protiv korova. „Samo na nekim lakšim lokacijama oremo pre ozimog ječma u cilju borbe protiv trespe i običnog ljulja i na jednoj farmi za koju vršimo uslužnu obradu, gde uzgajamo semenski ozimi ječam. Na taj način dobijamo čiste setvene posteljice.”

Posle uljane repice, a pre pšenice se zemljište razriva, ravna valjkom i seje. „Na nešto težim zemljištima obično odradimo jedan prohod Jokerom, pre nego što sejemo, kako bismo poboljšali setvenu posteljicu.”
Jedan Joker RT od šest metara i podrivač zamenjuju jedan Terrano od 4,4 metra, sa kojim je farma radila četiri godine. „Na nekim parcelama smo morali da rešimo problem sabijenog zemljišta i zbog toga smo morali dublje da obrađujemo“, dodaje Rob Timmis. „Terrano je radio vrlo dobar posao, ali smo se onda ipak odlučili za Joker kod najvećeg dela naših površina i za podrivač, tamo gde je potreban. Već godinu dana imamo Joker – sa vrlo dobrim rezultatima. On radi izvanredan posao u pripremi setvene posteljice sa ujednačenom dubinom. Vrlo dobro obrađuje gornji sloj i drži korov na površini. Radni učinak je sjajan i u stanju smo da obradimo veliku površinu.”

Dobar start

Pored Focusa TD se kod setve pšenice koristi i Pronto DC. „To je već naš drugi Pronto“, kaže Rob Timmis. „Prvi je bio mašina od šest metara, sa kojom smo radili osam godina. Tada je to bila naša jedina sejalica i bila je izvanredna – sa njom smo posejali svu našu pšenicu. U to vreme je uljana repica rasipana iza tanjirače kao pokrovni usev . „Rastom vrednosti uljane repice, odlučili smo se da je zasejemo, kako bismo postigli ravnomernije klijanje. Focus nam se dopao zato što je opremljen istim radnim telima kao Pronto. Već smo znali da oni održavaju dubinu sejanja konstantnom. Ima 20 redova, svaki iza jednog šiljka. U toku setve je moguće ulagati i DAP đubrivo, kako bi se pospešio dobar razvoj biljke.
Focus TD se koristi da bi se uljana repica, koja čini 30 % kultura na farmi, sejala metodom direktne setve, i kao MiniTill sejačica za pšenicu. Imamo dva kompleta ulagača za Focus – jedan za setvu repice u redovima od 30 cm i jedan za setvu pšenice u redovima od 15 cm. Zamena ova dva seta funkcioniše bez problema. Radi se o svestranoj sejalici koja nam omogućava veliku fleksibilnost.”

Kada se radi o setvi pšenice, Focus ne može u potpunosti da se meri sa Prontom DC, ali je dobar izbor zbog repice i zbog svoje svestranosti. „Diskovi Pronta obavljaju izvanredan posao“, misli poljoprivrednik. „Ali mislim da Focus samo vrlo malo zaostaje za njim.”
Kada je kompanija Timmis Farms postala veća, nabavljen je dodatni Pronto radne širine od četiri metra, kako bi se povećali kapaciteti za setvu pšenice. O tome Rob Timmis kaže: „Jedan od naših glavnih ciljeva je dobar tajming. Postaje sve važnije da se žitarice poseju u pravom trenutku i da se prskaju u pravom trenutku. Dobar start je već pola urađenog posla – setva u lošim uslovima znači da biljke uvek kasne sa razvojem i da na parceli nastaju praznine. A to više ne može da se popravi.”
Pored istovremenog ulaganja semena i đubriva za Davida Pugha je važan kriterijum i varijabilna količina semena. Pre šest godina je SOYL, pružalac usluga u oblasti proizvodnje žitarica u Velikoj Britaniji, skenirao parcele u cilju detaljnog kartiranja parcela. „To što se kod žitarica dobija ujednačeno pokrivanje, u svakom slučaju je poboljšalo prinose“, kaže David Pugh. „Previše gusta područja, ako je borba za vodu i hranljive materije bila previše intenzivna, smo razredili, a u područjima u kojima je veća populacija žitarica efikasnija, postigli smo bolju kontrolu korova. Korišćenje karata za setvu je jednostavno i mnogo preciznije od manuelnog rešavanja problema.”

Timmis Farms potpuno samostalno vrši održavanje sejalica. „Radi se o vrlo pouzdanim mašinama i podrška koju dobijamo od našeg lokalnog distributera, firme Edwards & Farmer i odgovornog radnika kompanije HORSCH UK, je izvanredna“, objašnjava Rob Timmis. „Do sada nikada nismo imali problema. Preventivno se svake godine zamenjuju ležajevi. Pošto od 2006. godine radimo sa HORSCH sejalicama, dosta dobro poznajemo tehnologiju.”

Orijentisani prema budućnosti

Trenutno ovaj poljoprivrednik razmišlja da li da nabavi veću sejalicu: „Zato što seme ove godine više ne smemo da bajcujemo insekticidom, vreme setve se pomera prema malo kasnijem datumu. To za posledicu ima da vremenski interval za setvu naših ozimih kultura postaje kraći. Zato nam je potrebna veći kapacitet.
Veliki traktor, koji nije potpuno iskorišćen u setvi pšenice, otvara brojne mogućnosti za Davida Pugha: „Upravo razmišljamo o tome da jednostavno zadržimo naše dosadašnje sisteme, ali povećamo radne širine – ili preko mašine za direktnu setvu, kao što je Avatar. Uslovi se menjaju svake godine, pa zbog toga ne želimo da sve stavimo na jednu kartu. Želimo da ostavimo sebi neke opcije otvorenim. Zbog toga za mene Focus i jeste tako sjajna mašina. Sa njom može da se seje kako direktno, tako i na kultivisanim zemljištima.”
Timmis Farms trenutno prodaje kompletnu slamu na jakom regionalnom tržištu sa brojnim stočarskim farmama. „Bilo bi vrlo atraktivno da se slama samo secka“, misli David Pugh. „Jer i skupljanje slame stvara probleme. Na primer sabijanje tla zbog prese za bale. Ali cena slame je dobra i ne želimo da se toga odreknemo. Sa sejalicom za direktnu setvu ste donekle ograničeni i više niste tako fleksibilni.”
Za Davida Pugha je moguća zabrana glifosata važan faktor za budućnost: „Kada za nekoliko godina glifosat bude zabranjen, moraćemo da kompletno promenimo naše principe obrade. Međutim, nadam se da će zdrav razum prevladati.”
Moto kompanije Timmis Farms za budućnost glasi: ostati fleksibilan i prilagoditi se izmenjenim uslovima – bez obzira da li se radi o vremenskim uslovima, kulturama ili politici. Svestranost mašina kompanije HORSCH tu pomaže u svakom slučaju.