Mehanizacija u Kazahstanu

Poljoprivrednu površinu u Kazahstanu čini 22,5 miliona hektara. Udio pojedinačnih kultura u 2020. je: pšenica 11,4 miliona ha, ječam 2,8 miliona ha, uljarice (lan, suncokret, uljana repica, gorušica…) 3 miliona ha, mahunarke 218.000 ha, zob i kukuruz 252.000 ha, riža 102.000 ha. Preostala površina od oko 3,5 miliona ha otpada na povrće i pašnjake. Udio lana je jako visok pošto se jako lako plasira na tržište i uklapa u rotaciju usjeva. Udio uljane repice je zbog invazije štetočina opao za oko pola miliona hektara.

Zbog klimatskih uvjeta uglavnom se uzgajaju jari usjevi u vrlo kratkom vremenskom periodu od sjetve početkom / sredinom svibnja do žetve u kolovoz i rujan. U Kazahstanu je odlučujući faktor pravi trenutak za sjetvu, jer već od početka svibnja temperature brzo rastu, a vjetar doprinosi isušivanju zemljišta. Sve se svodi na to da se odabere dobar dan za izlazak na parcelu dok u zemljištu ima dovoljno vlage za dobro klijanje. Zato se sjetva najčešće obavlja između 10. i 25. svibnja. Po pravilu se počinje sa lanom, a završava sa pšenicom. Što je kasnija sjetva, to se mora sijati dublje, kako bi se došlo do vlažnog sloja zemljišta. To se opet može negativno odraziti na prinose, jer biljka mora utrošiti više energije na rast. Prosječan prinos pšenice u Kazahstanu iznosi 2 do 3 tone po hektaru. Ovdje do izražaja dolazi jaz između modernih gospodarstva sa zapadnom mehanizacijom i tradicionalnih gospodarstava sa starom mehanizacijom. Potonje u prosijeku ovrše 1 tonu po hektaru, dok profesionalna gospadarstva uz dobre klimatske uvjete i dovoljno vode mogu dostići i 6 tona.

Glavni kupci kazahstanske pšenice su prije svega Iran, Afganistan i Kina, dok se lan zbog dobre cijene često izvozi u Njemačku i Belgiju.

Gigantske parcele

Pozitivan razvoj poljoprivrede u Kazahstanu može se između ostalog pripisati činjenici da su poslje zatvaranja starih velikih kombinata mnoge velike parcele postale slobodne. Od tada investitori sve više ulažu u modernu mehanizaciju sa Zapada. HORSCH se skoncentrisao prije svega na sjever i istok zemlje, dok su na jugu prisutne male parcele koje se obrađuju jednostavnim strojevima iz Kine. U središtu Kazahstana preovladavaju pustinje i stepe. Prosječan HORSCH-ov kupac na sjeveru posjeduje oko 40.000 ha oranica, dok mali kazahstanski poljoprivrednik obrađuje oko 2.000 ha. Kod velikih gospodarstava površina ide i do gigantskih 500.000 ha.
Draž investiranja u kazahstansku poljoprivredu je bila i dobra lokalna cijena žitarica od oko 200 dolara za tonu pšenice. To je dovelo do ozbiljnog ulaganja u modernu mehanizaciju, što je povećalo prinose i dovelo do novih investicija. Međutim, pošto i dalje ima puno gospodarstava koja koriste mehanizaciju iz 60-ih godina i ne prakticiraju prihranu i zaštitu bilja, zemlja i dalje posjeduje veliki potencijal za razvoj. Promjene u strukturi su u punom zamahu.
U zemlji dominira suha klima, iako je prethodnih godina bilo puno padalina, tako da se na gotovo svim parcelama prakticira direktna sjetva sa istovremenim ulaganjem gnojiva. Uz ovakve klimatske uvjete ova praksa je jamstvo za dobre prinose. 90% svih HORSCH-ovih kupaca u Kazahstanu kupuje odgovarajuće sijačice. Tu spada Sprinter 15 NT. Ovu sijačicu je HORSCH već na početku brzo prilagodio potrebama tamošnjih kupaca. Tako je nastao stroj radne širine od 15 metara za tekuće ili granulirano gnojivo. Tajna uspjeha u Kazahstanu je prilagođavanje svakog pojedinačnog stroja klimatskim uvjetima i tipu zemljišta kupca. Perfektno ulaganje gnojiva tijekom sjetve je jedna od najefikasnijih mjera za povećanje prinosa u Kazahstanu. Zbog svog trodjelnog spremnika, sijačica Avatar 18 SD savršeno ispunjava ove zahtjeve.
Nove HORSCH-ove sijačice sa AirSpeed sustavom za doziranje nove generacije su izazvale veliki interes, jer je u Kazahstanu efikasna sjetva jako važna zbog kratkih vremenskih rokova za sjetvu i ogromnih parcela.