Više od oglednog polja
HORSCH demo-polje
Kada se u pravcu Sitzenhofa vozi kroz drvorede, na desnoj strani se nalaze ogledna polja tvrtke HORSCH. Prvobitno su napravljena da bi se provodili ogledi u području obrade. Ali sada se koriste i za uspostavljanje kontakata sa društvenom zajednicom i prosvjećivanje u pogledu poljoprivrede. terraHORSCH je razgovarao sa Michaelom Braunom i Josefom Stanglom iz marketinga proizvoda tvrtke HORSCH.
terraHORSCH: Od kada postoje ogledna polja i šta je bila ideja iza toga?
Michael Braun: Ogledna polja su nastala 1997. godine. Tada je osnovna ideja bila da na licu mjesta pokažemo da se direktna sjetva uspješno može realizirati. Vrlo brzo smo vidjeli da to funkcionira, ali uz ograničenja. Kroz obradu zemljišta se svakako mogu postići efekti koji povećavaju i osiguravaju prinos. Danas ogledno polje ima i druge zadatke. Jedan od vrlo važnih je eksterna komunikacija. To znači da preko oglednog polja imamo mogućnost da razgovaramo sa ljudima. I to sa najrazličitijim ljudima – sa poljoprivrednicima, ljudima koji nisu iz struke i prije svega sa učenicima.
terraHORSCH: To znači da su se smisao i namjena oglednog polja u međuvremenu promijenili?
Josef Stangl: Da, to je u izvjesnoj mjeri točno. Ogledno polje se i dalje koristi za oglede, ali se spektar zadataka proširio. Pored brojnih grupa posjetitelja koji razgledaju krug tvornice HORSCH, u nekim projektima surađujemo i sa školama u okolini. Zavisno od toga tko je gost na oglednom polju, moguće je govoriti na različite načine. Kod djece se na primjer prvobitno radi o tome da vide biljne kulture na parceli i da dobiju osjećaj za to da se one prerađuju u namirnice koje ona koriste u svakodnevnom životu. Prilikom posjeta poljoprivrednika se govori o sasvim drugačijim temama. Tada su u središtu pažnje na primjer pravilno vođenje evidencije o usjevima, intenzitetu sijanja ili alternativnim rotacijama usjeva.
terraHORSCH: Kako učenici i osobe koje nisu iz struke prihvaćaju ogledno polje?
Josef Stangl: Ona učenicima nudi mogućnost da uđu u usjeve, dodirnu biljke ili da ih pomirišu. Za njih je to izuzetno iskustvo, da se nastava odvija napolju i da mogu da uče pomoću svih svojih čula.
Michael Braun: Sa odraslim osobama koje nisu iz struke je uvijek iznova zanimljivo, kada u maloj razmjeri možemo im prikazati stvari koje se u društvu često komentiraju, na primjer direktna sjetva ili obrada, sa plugom ili bez njega. Brojni efekti se znatno upečatljivije mogu prikazati na terenu, npr. struktura zemljišta i djelovanje različitih intenziteta obrade.
terraHORSCH: Šta je sa neuobičajenim kulturama na oglednom polju? Zašto se one uzgajaju?
Josef Stangl: Uslijed klimatskih promjena ispitujemo mnoge stvari i isprobavamo neke. Pri tom se uvijek krećemo po tankoj liniji između onoga što je upotrebljivo u praksi i ima smisla za poljoprivrednika i onoga što je čista igrarija. Naš cilj je da isprobamo i kulture koje takoreći direktno sa njive mogu da završe u tanjuru. To su, na primjer, slanutak, edamame, kukuruz kokičar ili šećerac. Drugi razlog uzgoja je isprobavanje kako se ove kulture mogu uključiti u rotaciju usjeva. U budućnosti će postati sve rizičnije koristiti intenzivne i uske rotacije usjeva, zbog čega se bavimo alternativama.
terraHORSCH: Kako posjetitelji reagiraju na ove posebne biljne kulture?
Josef Stangl: Kukuruz kokičar je veoma popularan kod učenika. Djeca smatraju da je sjajan! Što je kultura neobičnija, to su djeca zainteresiranija.
Michael Braun: Prilikom uzgajanja ovih neobičnih biljnih kultura su po mom mišljenju važne dvije stvari: prvo, pomaže nam da posjetiteljima približimo ono što je moguće uzgajati u području - sa izuzetkom klasičnih kultura - i, drugo, kao tvrtka puno naučimo iz toga. Mi sami još nije možemo precizno da procijenimo kako će ti pokušaji kultivacije završiti. Za nas je to stalan proces učenja kako bismo testirali svrhu koja stoji iza toga. Stoga je jedan od zadataka oglednog polja kako bi se isprobale različitosti kao i da sami naučimo određene stvari i da iz toga učimo. Mi smo daleko od toga da budemo stručnjaci za ove kulture i prvo moramo stvoriti bazu znanja.
Šta se uzgaja na oglednim poljima?
Pregled ovogodišnjih oglednih usjeva na oglednim poljima
Kukuruz, pšenica, repica: Standardne biljne kulture na oglednom polju i dalje imaju važnu ulogu. Kod ogleda se uglavnom radi o tome da se pronađu fine nijanse tehnike proizvodnje.
Međuusjevi: Razni međuusjevi, a i mješavine međuusjeva se uzgajaju na oglednom polju, kako bi se istražio utjecaj na sljedeću kulturu. Pritom se isprobavaju različiti međuusjevi i prikuplja se puno iskustva o tome koju dodatnu vrijednost oni imaju za sljedeću biljku.
Soja i edamame: Sve više postoji trend da se proizvede domaća bjelančevina. HORSCH smatra da će soja za nekoliko godina naći svoje mjesto u Njemačkoj i da će u budućnosti porasti broj sorti koje su prilagođene podneblju. Soja se osim toga može dobro sjeckati i izuzetno je pogodna kao predusjev za žitarice.
Leblebija: Do sada ima vrlo malo informacija o uzgoju leblebije u Njemačkoj. Trenutno postoji i vrlo malo raspoloživih sorti. Slanutak se pretežno uzgaja u južnim zemljama i suhim područjima.
Suncokret, kukuruz šećerac i kukuruz kokičar: Slično kao kod slanutka ovdje je osnovna ideja da put od njive do tanjura bude što je moguće kraći.
Užarska konoplja: Potražnja za užarskom konopljom u Njemačkoj trenutno raste toliko da potražnja se ne može zadovoljiti. Užarska konoplja je dobar primjer za to kako neobične biljne kulture mogu biti vrlo omiljene u društvu.
Za uzgoj neobičnih biljnih kultura se koristi manje od 1/3 parcela na oglednom polju.